Tvrde kako će neka druga vlast ovaj Zakon sigurno izmijeniti, ukoliko to prije toga ne učini Ustavni sud. Najaktivniji su zastupnici iz Dubrovačko – neretvanske županije.

Tatjana Šimac Bonačić istaknula je značaj Zavoda za obnovu Dubrovnika, na kojega se ovaj Zakon posebno odnosi te osudila dio rasprave koji se podijelio na dva tabora s oprečnim mišljenjem o Društvu prijatelja dubrovačke starine. Istaknula je kako je riječ o javnoj ustanovi koja je bila najznačajnija u obnovi kulturne baštine nakon potresa 1979., koja ima godišnji proračun od 13 milijuna kuna i koja je ostvarila tek 50 posto od ukupnog plana obnove.

'Od ovog zakona se očekuje da se osigura rad ustanove i isto tako da se osigura nastavak programa kontinuirane sanacije. Zavod od samog počekta aktivnosti sudjeluje u kreiranju ovog prijedloga Zakona i mi smo ispred kluba u kontaktu sa Zavodom nastojali udovljiti potrebnim i korisnim prijedlozima o kojima ovisi rad Zavoda. Uvažavajući struku, nastojali smo da većina njihovih zahtjeva bude usvojena,' rekla je Šimac Bonačić podsjetivši koji su amandmani usvojeni u odnosu na prvo čitanje.

'Baština je predragocjena da se o njoj razmišlja isključivo kroz novac. Činjenica je da je DPDS kvalitetno upravljao zidinama i treba zahvaliti stručnjacima i svim članovima koji su uložili svoj volonterski rad u baštinu. Nakon gotovo stoljeća nebrige, upravo je to Društvo dovelo zidine u stanje u kojima jesu,' rekla je Šimac Bonačić ali naglasivši kako Udruga također ostvaruje goleme prihode za koje javna, legitimno izabrana vlast nema mehanizme kontrole. 'U ovim odnosima je bilo mnogih dogovora i ugovora, među njima i štetnih ugovora i dogovora. Bilo je rata zastavama i svega lošega što baština nije zaslužila, rekla je Šimac Bonačić naglasivši kako se SDP u prvom čitanju zalagao za dogovor i razgovor, međutim do toga nije došlo. Podsjetimo, DPDS je odbio prihvatiti prijedlog Grada Dubrovnika o novom ugovoru, kojim bi se DPDS-u osigurali svi dosadašnji uvjeti za rad i 20 milijuna kuna za obnovu spomenika na području bivše Dubrovačke republike.

Iz redova HDZ-a Branko Bačić replicirao je pitavši gradsku vijećnicu Šimac Bonačić zbog čega o zidinama nije održana tematska sjednica Gradskog vijeća.

'Nisam u Dubrovačkom dogovoru, ali vaša stranka jest. Pitajte vašu stranku imaju li stav po ovom pitanju i zašto do sjednice nije došlo,' poentirala je Šimac Bonačić.

Jasen Mesić (HDZ) rekao je kako je 'jako je opasno za kulturnu baštinu kad ljudi pomisle da svijet počinje s njima. Kad bi mi u ovoj raspravi, svatko od nas, se pozvao na bilo koji stručni dokument, ovo ne bi bila politizacija,' zaključio je Mesić  kritiziravši Zakon kao osobnu želju gradonačelnika Andra Vlahušića.

'Gradonačelnik je upravo ovakav model upravljanja zidinama držao kao dio svog predizbornog programa. I narod ga je podržao i izabrao opet za gradonačelnika,' dodao je Jozo Radoš iz HNS-a. Kritizirao je nazivanjem 'apsurdnim' želju legalno izabranih tijela vlasti da podnose račun upravljanja javnim dobrima, umjesto Udruge gdje za to  nema nikakvog uvida i kontrole. Dodao je kako je ovaj Zakon doprinos decentralizaciji, zbog toga što se mijenja odnos upravljanja u korist jedinica lokalne samouprave.

'Kada vi apsurdnom nazivate najuspješniji model očuvanja kulturne baštine u RH, kakav je model u Dubrovniku, onda vas se može nazvati nepriajteljem dubrovačkih starina,' replicirao mu je Bačić. 

Željko Reiner kritizirao je zakon u pravnom kontekstu što se izmjenama pokušava zakonom intervenirati u pojedinačni pravni posao sklopljen između trećih osoba. 

U završnoj riječi zastupnici su još jednom sumirali sve argumente. Branka Bačića zanimalo je zbog čega se uopće Zakon donosi, ako je dosadašnja briga o baštini bila dobra, dok za ostale nepravilnosti postoje druge institucije koje bi se time trebale baviti. Šimac Bonačić je naglasila kako je do sada
na snazi bio Zakon iz prošlog stoljeća, prema kojemu Zavod za obnovu Dubrovnika nije više mogao raditi sukladno sada važećim drugim pravnim aktima.

Ingrid Antičević Marinović replicirala je Jasenu Mesiću o tome kako se i druge civilne udruge financiraju na sličan način kao DPDS. Spomenula je prihod od čak 65 milijuna kuna od ulaznica za zidine, od čega se u same zidine uloži tek pet milijuna,' rekla je Antičević Marinović zapitavši se što se radilo s ostatkom prihoda od imovine građana Dubrovnika. 'Ne kažem da nisu dobro radili, ali na ovakav način radit će se bolje i građanima će biti bolje. I od tuda dolazi vaš veliki interes za ovo, jer više neće biti kako je bilo,' zaključila je dodavši kako je cilj dosadašnje nezakonitosti, poput sada važećeg ugovora, dovesti do zakonite razine. 

Saborski zastupnici o ovoj točki dnevnog reda glasovat će sutra.