Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) početkom ovog mjeseca proširio je istragu protiv riječke poduzetnice Vanje Gnjidić koja je u listopadu prošle godine bila osumnjičena zbog malverzacija s potporama za uzgoj smokava na području otoka Jakljana teškim oko 2 milijuna eura. EPPO je sada dodatno sumnjiči za izvlačenje oko 59 tisuće eura o čemu su javnost obavijestili na svojim web stranicama. 

"Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu donio je odluku o proširenju istrage protiv četiri okrivljenika i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i pranja novca, i to zbog sumnje u još jednu subvencijsku prijevaru koju su počinili jedna od okrivljenih osoba i još jedno trgovačko društvo. 

U listopadu 2023. godine, EPPO u Zagrebu pokrenuo je istragu u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura. 

Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi od 85% te Državnog proračuna Republike Hrvatske po stopi od 15%. Smatra se da je jedna od okrivljenih osoba, u razdoblju od veljače 2015. do listopada 2023., bila u dogovoru s preostale tri osobe, s ciljem da prijevarom dođe do bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu. 

Na Jakljanu više od 300 tisuća kvadrata 

Tijekom istrage otkriveno da je ta ista okrivljena osoba počinila još jednu subvencijsku prijevaru, i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a, u ime drugog trgovačkog društva. 

Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba stvorila privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, ta je okrivljena osoba podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke. 

Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura. 

U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela“, naveli su u priopćenju. 

Kako je uopće Vanja Gnjidić, inače iz Rijeke, među ostalim parcelama koje je zakupila, došla i do zemljišta na nenaseljenom otoku Jakljanu gdje je trebala saditi smokve? Spomenuto zemljište nalazi se u najatraktivnijoj uvali Jakljana gdje se često sidre skupocjene jahte. Prostire se na više od 300 tisuća metara kvadratnih, a u vlasništvu je župe svetog Stjepana, koje je naravno pod ingerencijom Dubrovačke biskupije. Župa svetog Stjepana uz suglasnost Dubrovačke biskupije sklopila je s tvrtkom G.R.M d.o.o. 2015. godine Ugovor o zakupu nekretnina na 30 godina, sve tamo do 2044. s mogućnošću daljnjeg produljenja. G.R.M. je firma u vlasništvu Vanje Gnjidić. 

Pitali smo Dubrovačku biskupiju zašto su zemljište u zakup dali baš Gnjidić, odnosno jesu li raspisali natječaj, koliko se zainteresiranih javilo i koji su uopće bili kriteriji za davanje zemljišta u zakup, ali tek su djelomično odgovorili na naš upit. Naime, nisu rekli jesu li raspisali natječaj i koliko se zainteresiranih javilo. 

Bliska crkvenim krugovima 

-Tvrtka je odabrana zbog predstavljenog plana pretežitog uzgoja smokava i dugoročne vizije održivog razvoja autohtone poljoprivrede na tom području – kazali su nam iz Dubrovačke biskupije. 

Vanja Gnjidić bliska je crkvenim krugovima, a svojevremeno je o njoj pisao Glas koncila u tekstu o župi sv. Josipa u Ičićima.  

-U život župe uključena je i Vanja Gnjidić sudjelovanjem na misama, čitanjem i pjevanjem, kao i u radu pastoralnoga vijeća. »Mi smo mala župa i okupljanja su uvijek intimna. Ponekad se misa slavi na otvorenom, uz cvrkut ptica dok naš pater propovijeda. Imamo divnoga patera i jako ga svi volimo, a osobito moj sin Petar koji redovito osvaja nagrade za ministranta mjeseca, iako je jedini ministrant u župi«, uz smijeh govori Vanja Gnjidić, čija se obitelj bavi poljoprivredom, a budući da su im nasadi u okolici Dubrovnika, žive na relaciji Slano – Ičići – pisao je u ožujku 2021. godine Glas koncila. 

Sada nakon svih ovih istraga postavlja se pitanje što će biti s posađenim smokvama na Jakljanu, hoće li crkveni krugovi raskinuti ugovor s Gnjidić, plaća li ona redovito najam? 

-Navedeni ugovor je još uvijek na snazi i zakupnik je uredno izvršavao 
sve preuzete obveze. Trenutačno nemamo dovoljno informacija kako bismo vam mogli odgovoriti kako će se situacija razvijati i što će u budućnosti biti s navedenim 
Ugovorom i nasadima smokava – kazali su nam iz Dubrovačke biskupije. 

Osim na Jakljanu i Šipanu, Gnjidić je smokve trebala saditi i u Općini Dubrovačko primorje. Pitali smo načelnika Nikolu Knežića što se s tim dogodilo. 

-Općina s tom pričom nema nikakve veze. Riječ je o državnom zemljištu koje je dano u zakup i koliko je meni poznato smokve koje su tamo posađene su uvenule i sada to zemljište stoji zapušteno – rekao nam je Knežić. 

Pitanje kanalizacije na Šipanu 

Zanimljivo kako je Gnjidić u listopadu prošle godine prozvala gradska vijećnica Olga Muratti da zbog njenih eko smokava kanalizacija nije stigla u Šipansku luku. 

-Ona je kupila u Priježbi parcelu koja ide odozdo cijelim brdom. Projekt kanalizacije je podrazumijevao da preko dijela te čestice prijeđu cijevi za kanalizaciju koje bi išle dalje u more jer je to čestica točno uz more. To je podrazumijevalo da se to prokopa, da se stave te cijevi. Projekt smo dovršili, još je bio pokojni Ljubo Medaković, ali trebala je njezina suglasnost jer je u međuvremenu kupila tu zemlju. Ma to je brdo, dan danas je brdo, nema tu nikakve smokve - objašnjavala je Muratti i naglašavala: 

-Nikša Raspopović, Ljubo Medaković i ja smo je jedno ljeto zazvali u Vodovod i Ljubo je rekao - molim vas, dajte nam tu suglasnost, mi ćemo vam platiti koliko god jer je Vodovod imao mogućnost riješiti Šipansku luku jer je bio gotov projekt, a davala su se sredstva, ne znam sad točno iz kojih fondova, upravo za takve male otoke. Njima se uklopio Šipan, pravi primjer. Međutim, ona nije to dopustila. Rekla je da će pročistač, koji bi bio tamo na stijenama, zagaditi njezine eko-smokve. Kao da tamo mogu biti eko-smokve, to je čista stijena što nam je trebalo. Na Jakljanu je već nešto napravila. Ali smo mi zbog njenih eko-smokava izgubili kanalizaciju – kazala je tada Muratti.