Donošenjem ovoga zakona uredit će se nov način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, promijenit će se sastav Stručno-savjetodavnoga povjerenstva u Zavodu, te će se izmijeniti ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom i način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Promjena osnivačkih udjela

Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika između ostaloga uređuje djelovanje Zavoda za obnovu Dubrovnika, kao javne ustanove, koja obavlja stručne i druge poslove organiziranja i provođenja programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika. Novim prijedlog mijenjaju se odredbe o osnivačkim udjelima Zavoda za obnovu Dubrovnika, na način da će osnivači Zavoda biti Republika Hrvatska s udjelom od 60 posto, Grad Dubrovnik s udjelom od 30 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto. Do sada su osnivači Zavoda bili Republika Hrvatska s udjelom od 60, Grad Dubrovnik s udjelom od 20 i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 20 posto.

Zavodom upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od predsjednika i četiri člana, od kojih predsjednika i dva člana imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, a po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i gradonačelnik Grada Dubrovnika. Zavod također ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika, u koje Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednog predstavnika imenuju Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Hrvatsko društvo konzervatora. 

Između ostaloga, mijenja se broj članova Upravnog vijeća i sastav Stručno-savjetodavnoga povjerenstva. Mijenja se odredba kojom se propisuju uvjeti što ih mora ispunjavati ravnatelj Zavoda, kako bi se uskladila sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zavod za obnovu Dubrovnika financirat će se sredstvima osiguranim u proračunu Grada Dubrovnika u visini od 50 posto od ukupnoga neto prihoda koji Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina.

DPDS predaje stare zidine Gradu

Prijelaznim odredbama propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik, te prestaju sva prava trećih osoba koje su po bilo kojoj osnovi koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama. Od dana stupanja na snagu ovoga zakona bez pravnog učinka su svi pravni poslovi sklopljeni u svrhu upravljanja, korištenja ili gospodarenja starim zidinama. Iznimno, ugovori o zakupu poslovnih prostora i površina na starim zidinama koje je sklopilo Društvo prijatelja dubrovačke starine s trećim osobama, ostaju na snazi, s tim da u pravni položaj zakupodavca stupa Grad Dubrovnik.

Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku stare zidine, označene kao k.č.br. 2642/1, upisane kao zemljišnoknjižno tijelo VI. U zk. ul. 43, k.o. Dubrovnik u roku od 15 dana od dana kada bi stupio na snagu ovaj zakon, s cjelokupnom dokumentacijom. Društvo je također dužno predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu starih zidina, a koja još nisu utrošena u tu svrhu.

Replike Šipušovom izlaganju uputili su oporbeni vijećnici. Željko Reiner (HDZ) rekao je kako zakon katastrofalan, a Branku Bačić (HDZ) smeta što se umanjuje osnivački udjel Županije. Boro Grubišić (HDSSB) se pitao koje je pravosudno tijelo postojeće ugovore proglasilo ništetnima. Šipuš je odgovorio kako je zbog postojećih ugovora tijekom rasprave i rada na prijedlogu konzultirano Državno odvjetništvo, koje dalo odgovor kako je ugovor ništetan te kako Dubrovačko – neretvanska županija nije poslala prigovor tijekom javne rasprave. 

U ime kluba govorio je Igor Kolman (HNS) koji se osvrnuo na netransparentnost upravljanja zidinama, te nužnost stavljanja brige o kulturnom dobru u proces bolje kontrole, a uprihodovana sredstava pod sustav javne nabave. Također je rekao kako će HNS podržati usvajanje ovog zakona. 

Frano Matušić (HDZ) iznio je stav kako je Prijedlog zakona nedemokratski prijedlog koji je povezan s interesom HNS- a, dok je Branko Bačić dodao kako se Zakon donosi u svrhu punjenja gradskog proračuna. Matušić je apelirao je da se Zakon povuče iz procedure jer se samo prividno bavi pitanjem funkcioniranja Zavoda za obnovu Dubrovnika, a zapravo kroz završne i prijelazne odredbe na nezakonit način rješava odnos između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Postavio je i pitanje o državnim sredstava koje se prema novom zakonu ukidaju. 'Država više ne daje sredstva Zavodu, a istovremeno zadržava pravo imenovanja ravnatelja i tri člana upravnog vijeća. Kakav je ovo prijedlog, to je otvaranje Pandorine kutije!', rekao je Matušić.

Replicirala mu je Tatjana Šimac Bonačić koja jer rekla kako su predstavnici Zavoda sudjelovali u proceduru donošenja odluka, koji su uputili niz amandmana, koji su većinom uzeti u razmatranje. Koloman je replicirao na izajve o punjenu gradskog proračuna, dodavši kako je Grad Dubrovnik povećao proračun zbog ostvarenog suficita te da je jedan od najuspješnijih proračuna u RH, uključujući i Državni proračun. Zasmetalo mu je i Matušićevo spominjanje konfisciranja imovine DPDS-a, uz objašnjenje kako su zidine ipak u vlasništvu Grada Dubrovnika, a ne DPDS-a. 'Očito je da postoje krugovi koji su prihode od zidina počeli doživljavati svojom vlastitom imovinom pa to počinju doživljavati svojom konfiskacijom,' rekao je Kolman Franu Matušiću, dodavši kako upravo u tome donošenje ovog zakona izgleda ima svoje opravdanje. 

Tatjana Šimac Boančić replicirala je na Tušakovo pitanje o tome koliko Grad Dubrovnik izdvaja za kulturu. 'Grad za kulturu izdvaja 54 milijuna kuna, što je najveće ulaganje u kulturu po glavi stanovnika. U tijeku je obnova Lazareta u iznosu od 30 milijuna kuna. Toliko o dubrovačkom ulaganju u kulturu,' rekla je Šimac Bonačić. 

'Mi u SDP-u držimo da je bitno i pohvalno što nakon 14 godina raspravljamo o Zakonu o obnovi koji je zastario', rekla je Tatjana Šimac Bonačić (SDP). Izrazila je mišljenje kako ovaj je Prijedlog dobar za Zavod za obnovu Dubrovnika. 'Nitko ne želi umanjiti ulogu Društva prijatelje dubrovačke starine, ali je neosporno da ta udruga ostvaruje ogromne prihode gospodareći javnim dobrom i nužna je potreba za transparentnijim prikazivanjem njihovih financija, jer ne zaboravimo da je za dugu ljubav potreban čist račun!', zaključila je u svome izlaganju posebno naglasivši kako je upravljanje zidinama nužnu staviti u okvire zakona. 

Ingrid Antičević je izrazila zabrinutost za Frana Matušića i njegovu želju da se netransparentno upravljanje sredstvima DPDS-a nastavi i u budućnosti.

Frano Matušić je izjavio kako on hoće da Društvo i dalje upravlja tom imovinom, a da ona hoće te novce za SDP i za sebe. Na to je predsjednik Sabora Leko uputio pitanje Matušiću. 'Što prodaje Društvo prijatelja?' - pitao ga je Leko, a aludirajući na to čija je to imovina.'Prodaju dubrovačke starine,' zaključio je Leko iz Matušićevog odgovora.