Ova riječ se koristi za isti događaj i na drugim planetima i u određivanju nebeskog sustava koordinata.

Ravnodnevnica se događa svake godine u dva određena trenutka u vremena (a ne dva cijela dana), i to kada kada se Sunce sa Zemljina ekvatora može promatrati vertikalno iznad promatrača. To se uvijek događa 20/21. ožujka i 22/23. rujna.

Ove godine jesen kalendarska jesan nam nastupa u nedjelju navečer, u 22 sata i 44 minute.

Na sjevernoj hemisferi tada počinje kelendarska (astronomska) jesen, a na južnoj proljeće. Prisjetimo se, klimatološka ili meteorološka jesen počela je još prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju po 12 sati. Nakon toga dana, prvi put nakon pola godine, noć će na našoj Hemisferi postati duža od dana.

Na Sjevernom polu počinje polarna noć, a na Južnom polarni dan. Noć će se nastavljati produljivati, a dan skraćivati, i tako će biti sve do prvog dana kalendarske zime, 21. prosinca. 24-satna noć će se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno širiti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici, piše portal Crometeo.

Da se noć produljuje, a dan skraćuje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijedeći primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Splitu izlazi u 6 sati i 43 minuta, a zalazi u 18 sati i 50 minuta. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 6 sati i 51 minutu, a zalazi u 18 sati i 37 minuta.

Skraćivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorološkom smislu. Sunčeve zrake padaju pod sve oštrijim kutom na povšinu i ukupna količina primljene toplinske energije sa Sunca neprekido se smanjuje.Više se topline gubi nego prima, a to razultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.

Upravo je jesen ono godišnje doba u kojem se bilježi prosječno najizraženiji pad temperature zraka u godini. Prosječna mjesečna temperatura zraka u listopadu je 4 do čak 5°C niža nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.

To pak znači da će ciklonalna aktivnost u jesen i zimu značajno povećati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno će svojim hlađenjem sve češće postajati područje s visokim tlakom zraka – odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najkišovitije godišnje doba, a među jesenskim mjesecima prednjači studeni.

Jesen nekad ne “poštuje” svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen najčešće vežu kiša, vjetar i pad temperature zraka, ponekad dašak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo miholje ili bablje ljeto i upravo će nas takvo vrijeme pratiti barem sedam sljedećih dana!

Postoje i brojne zanimljivosti koje se vezuju uz ravnodnevnicu diljem svijeta, a više o tome pročitajte na portalu Crometeo.hr.