U velikoj floti nizozemskog brodara Holland America Line (HAL) plovilo je u kontinuitetu od 1872. do danas ukupno sedam brodova koji su nosili ime ROTTERDAM. To su bili: SS ROTTERDAM (1872), SS ROTTERDAM (1886), SS ROTTERDAM (1897), SS ROTTERDAM (1908), SS ROTTERDAM (1959), MS ROTTERDAM (1996) i MS ROTTERDAM (2020). Tema ovog feljtona je četvrti ROTTERDAM (1908) koji je i prvi od njih doplovio do Dubrovnika. Ovom tekstu prilažem dvije kartoline tog broda na sidrištu pored otoka Lokrum i jednu originalnu fotografiju koja je slikana s parobroda ROTTERDAM prema Gradu.

Dana 6. studenog 1906. godine u brodogradilištu Harland & Wolff Ltd u Belfastu je postavljena kobilica za novogradnju broj 390 koja je porinuta u more 3. ožujka 1908., a kompletirana je 6. lipnja 1908. godine. Cijena tog putničko - teretnog lajnera je bila 5 milijuna američkih dolara. Imao je 24149 bruto registarskih tona, bio je dug 198 i širok 24 metara, a dva Harland & Wolff  četiri cilindarska parna motora četverostruke ekspanzije preko dvije propele su mu davali brzinu od 17 čvorova. Mogao je ukrcati 551 putnika u prvom, 515 u drugom i 2400 u trećoj klasi koje su opsluživala 472 člana posade. Mogao je ukrcati 17566 kubičnih metara rasutog tereta i 16141 kubičnih metara generalnog tereta.

ŠEST PUTA POSJETIO DUBROVNIK

Kad je izgrađen, on je bio najveći i najbrži brod u floti HAL-a. Na svoje prvo transatlantsko putovanje iz Rotterdama prema New Yorku je krenuo 6. lipnja 1908. godine. Za vrijeme Prvog svjetskog rata prošao je neoštećen te je na toj stalnoj pruzi iza rata ostao sve do 1939. godine. Dana 21. studenog 1939. Rotterdam je započeo svoje posljednje transatlantsko putovanje iz Rotterdama za New York. Vratio se u Rotterdam 28. prosinca. Do tada je prešao toliko nautičkih milja koje odgovara 70 puta plovidbe oko kugle zemaljske. U siječnju 1940. HAL je prodao ROTTERDAM obližnjem rezalištu brodova Franku Rijsdijkovom Industriëele ondernemingen iz Hendrik-Ido-Ambachta za željezni otpad. Dana 5. siječnja 1940. odvučen je iz Wilhelminakade u Waalhaven, gdje je konačno izrezan. 

ROTTERDAM (1908) je šest puta posjetio Dubrovnik na kružnim putovanjima i to prvi put 19. ožujka 1927. s 468 putnika i 499 članova posade. Na tom putovanju zaplovio je iz New Yorka tičući luke: Madeira, Cadiz, Gibraltar, Tunis, Pirej, Istanbul, Haifa, Aleksandrija, Beirut, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Napulj, Monte Carlo i povratak u New York. Slična  putovanja je imao 1928. i 1929. godine. Na 71-dnevnom kružnom putovanju s polaskom iz New Yorka 6. veljače 1930. je ticao luke: Madeira, Casablanca, Cadiz, Gibraltar, Alžir, La Valletta, Napulj, Tunis, Pirej, Istanbul, Limassol, Haifa, Aleksandrija, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Siracusa, Napulj, Monte Carlo i povratak u New York. Svake sljedeće godine, i uvijek u ožujku ili travnju, ponovo nam se vraćao sve do 6. travnja 1932. kad je posljednji put podigao sidro ispred gradskih zidina i više nam se nije vratio.

DOLASCI NASLJEDNIKA

Više od pola stoljeća je trebalo čekati, sve do 21. ožujka 1985. da se sljedeći- peti ROTTERDAM (1959) vrati ponovo u Dubrovnik. To se dogodilo na njegovom 87 dana dugom putovanju oko svijeta koji je započelo 6. siječnja u New Yorku tičući luke: Fort Lauderdale, Los Angeles, Honolulu, Manila, Hong Kong, Bali, Singapur, Kuala Lumpur, Colombo, Bombay, Suez, Haifa, Istanbul, Yalta, Odessa, Pirej, Dubrovnik, Venecija, La Valletta, Lisabon i povratak u New York. Peti brod po redu imena ROTTERDAM  je izgrađen 1959. u Roterdamu u brodogradilištu Rotterdamcshe Drogdok Mattschappij, a kuma broda je bila nizozemska kraljica Julijana. Imao je 38645 bruto registarskih tona, bio je dug 228 metara te je mogao prihvatiti 1456 putnika. Dvije snažne Parson turbine ukupne snage 35000 KS proizvedene u Vlissingenu u Nizozemskoj omogućavale su mu brzinu od 22 čvora. Zaplovio je na transatlantskoj pruzi između Rotterdama i New Yorka, ali zbog sve većeg primata avio prijevoza broj putnika se vidno smanjio te se parobrod sve više okrenuo prema kružnim putovanjima. HAL ga je 1997. prodala brodarskoj kompaniji Premier Cruises za koju plovi pod imenom REMBRANDT do 2000. godine. Nakon stečaja kompanije, raspremljen leži na Bahamskim otocima do 2004. kada ga je kupilo brodogradilište gdje je bio i izgrađen. Ovaj brod kao pravo remek djelo vrhunskih nizozemskih graditelja je ostao trajno sačuvan kao pomorski povijesni spomenik u rotterdamskoj luci gdje služi kao stacionirani brod muzej / hotel.

Šesti brod ROTTERDAM je zaplovio s navoza brodogradilišta Ficantieri u Veneciji koncem 1996. Kuma broda, princeza Margriet od Nizozemske krstila ga je u Fort Lauderdaleu  9. prosinca 1997. Ima 59552 bruto registarskih tona, dug je 238 metara, a može primiti 1396 putnika i 593 člana posade. Pet Sulzer dizel pogonskih strojeva ukupne snage 78400 KS omogućuju mu plovidbu brzinom od 23 čvora. HAL ga 2020. prodaje Fred. Olsen Cruise Linesu te i danas plovi pod imenom BOREALIS.

Sedmi ROTTERDAM je izgrađen 2020. u brodogradilištu Ficantieri Marghera u Italiji. Kuma broda je bila princeza Margriet od Nizozemske. Ima 99935 bruto, dug je 300 metara te može primiti 4173 putnika i 1053 člana posade. Svaki od četiri MaK dizel generatora proizvodi po 12600 KW koje dijelom šalje u dvije azipod propele koje pokreću brod brzinom od 18 čvorova. HAL je i dalje operator svih brodova kompanije, ali pravi vlasnik Holland America Line (HAL) od siječnja 1989. postala je dio grupacije Carnival Corporation plc.