Od 1953. godine ISTRA (prva) je u paru s parobrodom LASTOVO započela održavati međunarodnu stalnu tjednu prugu broj 101, koja je imala svoj red plovidbe i točno se unaprijed znalo kad u koju luku brod dolazi, a kada isplovljava. To je bilo dovoljno putnicima za ugodno razgledavanje grada. Polazak je bio iz Trsta srijedom u 13, a dolazak u Pirej utorkom ujutro u 8 sati, tičući luke: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Kotor, Krf, Patras i Itea s uvjetnim pristajanjem (ako bi bilo robe ili putnika) u lukama Ravnice, Dugi Rat, Zelenika, Risan, Preveza, Messalonghi, Eleusis i Isthmia. Iz Pireja bi povratno isplovio srijedom u 21, s dolaskom u Trst u utorak ujutro u 7 sati. 

Brodovi blizanci

Tako su plovili do 1960. godine kad su ih zamijenili motorni brodovi-blizanci, novogradnje OPATIJA i OREBIĆ. Imali su po 980 bruto registarskih tona, bili su dugi 64,4 i široki 6,1 metara. Dva dizel Sulzer motora ukupne snage 1324 KW su im davali brzinu od 15 čvorova. Njihova pruga broj 101 je ticala luke: Trst, Kopar, Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Brindisi, Krf, Patras, Pirej te povratno Pirej, Itea, Patras, Krf, Bari, Bar, Kotor, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Kopar, Trst.

Jadrolinija je modernizacijom brodova izgradila još dva nova putničko-teretna broda, DALMACIJU na novoj putničko-teretnoj pruzi prema Bliskom istoku koja je zaplovila 11. travnja 1965., a od 1. srpnja iste godine i brod blizanac ISTRA. Plovili su na pruzi od Venecije do Aleksandrije tičući luke: Veneciju, Trst, Split, Dubrovnik, Pirej, Heraklion, Bejrut i Limasol. Brodovi su mogli ukrcati 1700 tona tereta u tri skladišta, koje su ukrcavali/iskrcavali s brodskim samaricama - derićima, a 217 putnika je imalo dovoljno vremena za razgledavanje grada.

Pruga je postala neisplativa

Zbog ubrzanog razvoja zračnog prijevoza šezdesetih godina i konkurentnih talijanskih putničko-teretnih brodova, Jadrolinija od 1967. ukida zbog neisplativosti prugu 101 za Pirej, tj. povlači brodove OREBIĆ i OPATIJU. Od 13. ožujka 1967. povlači i ISTRU koja preuzima prugu Jadran - Istanbul, a onda  i DALMACIJU u sezoni 1968.

Krajem godine zbog pomanjkanja putnika i tereta Jadrolinija povlači oba broda te ih šalje u talijansko brodogradilište u Monfalconeu, gdje ih preuređuju u kruzere. Povlačenjem ISTRE i DALMACIJE, prestala je putničko-teretna veza jedinog hrvatskog putničkog brodara s Grčkom i zemljama Bliskog istoka, s tim da je Jadrolinija nastavila ploviti na tim prugama s njihovim teretnim brodovima: Orebić, Lastovo, Sloboda, Bratstvo, Lun i Rad do 1985. godine, kada je pruga u potpunosti ukinuta.

Tako su zbog neisplative pruge povučeni OREBIĆ i OPATIJA i prodani u inozemstvo. OREBIĆ mijenja ime u FRAMCISCODE MIRANDA, a OPATIJA u NINIKORIA.

Nepoznata sudbina Orebića, a Opatiji se gubi trag

Deset godina kasnije OREBIĆ mijenja ime u TACAMAR V, ali nakon što je njegov brodar 1987. pošao u stečaj, a brod je ostao raspremljen u Venezueli do 1992. kad je zbog nepoznate sudbine brisan iz Lloydovog Registra.

Brod blizanac NINIKORIA, ex. OPATIJA, je 1975. također ponovo promijenio ime u TERAAKA te je ostao u luci Tarawi na otoku Kiribatiju do 1990. kad ga je kupio Amerikanac Edgar Sebastian Roberts. Kako su ovi brodovi bili izvrsno dizajnirani i kvalitetno građeni, Edgar se polakomio i nasjeo na priču da je to bila Titova jahta (ona je bila građena u Titovom brodogradilištu u Kraljevici) te ju je 2001. preuredio u svoju privatnu jahtu s kojom je krstario kalifornijskom obalom. Dugo je godina jahta bila vezana na meksičko-američkoj granici, tj. u meksičkoj marini Ensenada. Dvije slike koje mi je slikao prijatelj, meksikanac Alberto Pintos su iz 2016. kada je jahta još bila aktivna, a danas se i njoj gubi trag.