test

Parobrod ''Dubrovnik'' plijenio je pažnju svoga puka i tada sve brojnijih turista

Autor: Ivo Batričević Autori fotografija: privatna arhiva
Ivo Batričević u rubrici 'Priče o moru i brodovima' Dubrovačkog dnevnika, donosi feljton o putničko-teretnom brodu Dubrovnik.

Feljton o putničko-teretnom brodu koji je zaplovio pod imenom ''Lovrjenac'',  između 1927. i 1938.  pod imenom ''Dubrovnik'' održavao je redovnu prugu između Gruža i Trsta, ali je povremeno plovio i na kružnim putovanjima. Posljednjih godina plovio je pod imenom ''Dedinje''. Nažalost, završio je tragično u rujnu 1943. zajedno sa 100 putnika i članova posade. 

U bogatoj pomorskoj povijesti Dubrovnika ostalo je zabilježeno kako je čak 19 njegovih brodova na svome pramcu ponosno nosilo ime svoga Grada. Podatak je star dvadesetak godina te se pojavilo još brodova s imenom Dubrovnik. Iako se o svakome od njih može ispisati barem po jedan zanimljivi feljton, ovoga puta riječ je o putničko-teretnom brodu koji je između 1927. i 1938. pod imenom DUBROVNIK održavao redovnu prugu između Gruža i Trsta, ali je povremeno plovio i na kružnim putovanjima. 

U tršćanskom brodogradilištu Cantieri Navale Triestino u Monfalconeu (Tržiću) porinuta je 14. svibnja 1909. s navoza u more novogradnja broj 3, krštena tom prigodom imenom LOVRJENAC. Kobilica broda dugog 61 metar položena je 1. rujna 1908. za naručitelja Dubrovačku parobrodarsku plovidbu. Pogonom parnog stroja snage 1200 KS zaplovio je brzinom od 13 čvorova iz Trsta za Gruž i Kotor 28. rujna 1909., imao je 924 BRT-a. Iste godine i na istom mjestu isporučen je i brod blizanac LOKRUM, pa su oba broda, uz PETKU i LAPAD, u to vrijeme već činila jednu reprezentativnu flotu velike dubrovačke obalne plovidbe. 

Zaplovio kao Lovrjenac

U svojim plovidbama LOVRJENAC nije imao nekih posebno zanimljivih događanja osim jednog zabilježenog početkom ožujka 1912. kada je snažno udario u rivu u Risnu, na sreću bez ozbiljnije štete. U Prvom svjetskom ratu rekvirirala ga je 1916. austrijska vojna uprava za ratne plovidbe između Zelenike i albanskih luka. Završetkom rata preuzimaju ga savezničke snage koje ga tek 1921. vraćaju vlasnicima u Dubrovnik. Brod blizanac LOKRUM stradao je od talijanskog torpeda i potopljen je pored Drača u Albaniji 7. lipnja 1916. godine.   

''Lovrjenac'' mijenja ime u ''Dubrovnik'' 

LOVRJENAC je nastavio održavati svoje prijeratne plovidbe, a 1926. mu je rekonstruiran glavni parni pogonski stroj koji od tada umjesto ugljena počinje trošiti naftu, vidno mu je promijenjeno nadgrađe, dobio je i novo ime DUBROVNIK. Te je godine iz flote Dubrovačke parobrodarske plovidbe otpisan istoimeni 57 godina stari i neugledni parobrod od 575 GT da bi ponosno ime svoga Grada mogao preuzeti šesti po redu brod istoga imena.

 Novi DUBROVNIK je uspješno održavao dužobalne brze pruge od 1927. sljedećih 11 godina. Dubrovačka parobrodarska plovidba je u škotskom Glasgowu 1938. izgradila novi teretni brod od 5156 BRT-a i dala mu je ime DUBROVNIK.

''Dubrovnik'' mijenja ime u ''Dedinje'' 

Naš putničko - teretni parobrod DUBROVNIK godine 1938. ponovo mijenja ime jer u istoj brodarskoj kompaniji nisu zakonski smjela biti dva broda s istim imenom te nakon kompletne rekonstrukcije dobiva novo ime DEDINJE, i ima 1037 BRT-a. Iste godine je i Dubrovačka parobrodarska plovidba promijenila ime i skratila ga u Dubrovačka plovidba a.d., odnosno u nazivu je skinuta riječ parobrodarska.                                                                                                           

 Parobrod DEDINJE je kratko vrijeme plovio prema Dubrovniku na redovnim putničko - teretnim prugama, a povremeno je poduzimao i kružna putovanja. Neko vrijeme 1939. plovi između Sušaka i Venecije, a u travnju 1941., početkom novoga svjetskog rata na našim prostorima došao je u talijanske ruke. Neko vrijeme redovito plovi između Dubrovnika i Splita, a od 1943. je u floti talijanskog brodara Sidarma u Rijeci.

 

Slomom fašističke Italije parobrod DEDINJE se našao u Rijeci odakle je 10. rujna 1943. s izbjeglim dijelom 2. Armije pokušao naći spas u plovidbi preko Pule prema Veneciji. Kada je sljedećeg dana stigao pred Lido, na sami ulaz u Lagunu, njemačka je vojska već ulazila u Veneciju pa je brod okrenuo svoj pramac prema obližnjoj luci Chioggia. Po dolasku na novo odredište oko 17:00 sati, uslijedio je zračni napad njemačke Luftwaffe u kojem je bombardiran i DEDINJE. Teško oštećen, brod je uskoro potonuo zapadno od tvrđave San Felice na dubinu od oko 20 metara. Zajedno s njim na morskom je dnu svoj život nesretno okončalo i oko 100 njegovih putnika i članova posade.

Nakon rata, ostaci DEDINJA su izvučeni na morsku površinu te u Chioggi izrezani u hrpu staroga željeza. Tako je iz Jadranskog mora zauvijek nestao jedan naš lijepi i skladni parobrod koji je svojom elegantnom pojavom u staroj dubrovačkoj luci uvijek plijenio pažnju svoga puka i u to vrijeme sve brojnijih turista.

Popularni Članci