Kada se priča o novcima koje na godišnjoj razini Crkva dobije iz državnog proračuna najčešće se spominje brojka oko 300 milijuna kuna. Ta se cifra izravno ušprica iz proračuna u crkvene aktivnosti, za koje one ne davaju financijska izvješća, iako bi po zakonu trebali. Tako kaže Državna revizija koja je prije dvije godine češljala poslovanje Crkve. No tih 300 jednokratnih milijuna nikako nijedan jedini trošak koji država izdvaja za crkvene poslove.

-U osnovnim i srednjim školama zaposleno je 3096 vjeroučitelja za čije se plaće godišnje izdvaja oko 231,5 milijuna kuna – kazali su nam iz Ministarstva obrazovanaj, znanosti i sporta.

Znači uz onih 300 milijuna kuna, već smo na 531 milijun kuna. Vjerske organizacije također dobivaju novac iz proračuna. Nitko pouzdano ne zna koliki ih je broj. Državne vlasti ne kontroliraju što rade s novcem, jer ih je strah da im se ne dogodi ono što se dogodilo Dubrovačkom dnevniku. Čim se takneš u Crkvu, slijedi replika s oltara, a to za stranke nikako nije dobro, jer su uvijek u predizbornoj kampanji.

Crkva od najma nekretnina zaradi ogromnu svotu, također nitko ne zna ni približnu brojku, a oni je kriju kao zmija noge. Ali kada pogledamo gdje ona sve investira, jasno nam je da je riječ o visokim iznosima.
Samo na području Zagreba Crkva planira nekoliko velikih projekata - gradnju poslovno-stambenog centra na Trnju u kojem bi trebao niknuti i poslovni toranj sa 25 katova, u prostorima bivše vojarne Kralj Tomislav planira se gradnja sveučilišta, a dio tog zemljišta otići će u koncesiju privatnom investitoru.

Najozloglašenija crkvena investicija u nekretnine je zgrada Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru, sa skupocjenom fasadom od oniksa čija se vrijednost procjenjuje na 8,8 milijuna kuna.

No, planovi koje Crkva ima za budućnost daleko premašuju sadašnje. Stoga vode mnoge sudske sporove oko povrata zemljišta.

Katolička crkva traži povrat bolnice u Vinogradskoj, zgrade Muzeja grada Zagreba i galerije Klovićevi dvori, Građevinski fakultet na Svetom duhu i Učiteljsku akademiju u Savskoj, devet vrtića i škola i skoro tisuću stanova samo u Zagrebu. Traži dvije trećine Nacionalnog parka Mljet, a prema nekim procjenama, smatraju se vlasnicima 10 posto svih poljoprivrednih površina u zemlji. 

Tako bi Crkvi, kada bi joj se vratilo sve što joj je oduzeto za vrijeme komunizma, Zagreb morao isporučiti i 24 škole i vrtića, četiri kazališta, pet muzeja, dva centra za kulturu i osam kina. Crkva, osim toga, očekuje i obeštećenje za većinu zemljišta na kojem je izgrađen Novi Zagreb. Hrvatska se za vrijeme Franja Tuđmana obvezala Vatikanu da će vratiti svu imovinu koju bude mogla, a za ostalo će platiti u novcu ili zamjenskim nekretninama.

Dubrovačka biskupija potvrdila nam je da vode puno sporova oko povrata imovine na dubrovačkom području, među ostalim, i oko nekretnina u starom gradu.

Kada sve ovo pogledamo, riječi predsjednice udruge Protagora Vesne Puhovski, kako Crkva godišnje uprihodi više od milijardu kuna i ne zvuče tako nestvarno.