Direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober dao je veliki intervju za Business Focus Magazine, u kojem je govorio o budućnosti dubrovačke zračne luke, digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji, sve većem broju putnika, sezonalnosti, ulaganjima u infrastrukturu, ali i ulozi zaposlenika u razvoju aerodroma.
Šober je za Business Focus Magazine istaknuo kako Zračna luka Dubrovnik godišnje primi više od tri milijuna putnika, zbog čega predstavlja jedno od najvažnijih prometnih čvorišta na ovom dijelu Jadrana. Ipak, brojke, kaže, nisu jedino mjerilo uspješnosti aerodroma. Njegova je ambicija da putnik prve i posljednje trenutke svog putovanja kroz Dubrovnik doživi što jednostavnije i ugodnije.
„U vrlo stvarnom smislu, Dubrovnik počinje na našem terminalu. Godišnje opslužujemo više od tri milijuna putnika, što nas čini jednim od najvažnijih prometnih čvorišta na Jadranu“, kazao je Šober.
No, uspješna zračna luka za njega podrazumijeva puno više od samog broja putnika.
„Iza svakog od tih putovanja stoji apsolutna predanost sigurnosti. To je dio našeg posla koji je, kada ga radimo dobro, nevidljiv, ali o kojem nema pregovora. Nikada nisam zračnu luku promatrao isključivo kroz broj putnika. Naš je posao učiniti prve i posljednje trenutke putovanja što jednostavnijima, jer su upravo to trenuci koje ljudi pamte", izjavio je.
Dubrovnik je trenutačno povezan s više od 70 destinacija preko 45 avioprijevoznika, uz svakodnevne ljetne letove prema gradovima poput New Yorka, Londona, Pariza, Dublina, Manchestera, Rima, Beča, Madrida i Helsinkija. Velika Britanija pritom predstavlja najjače međunarodno tržište.
Šober, međutim, smatra kako sama povezanost nije dovoljna.
„To vam ništa ne govori o tome kako se putnik osjeća tijekom svojih prvih minuta nakon što stigne. Te minute pripadaju nama i upravo zato digitalizacija zauzima središnje mjesto u našoj strategiji“, govori.
Sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji
Zračna luka koristi niz novih digitalnih rješenja, među kojima je i WorldTracer Bag Mate, sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji razvijen u suradnji sa SITA-om, koji prema navodima iz intervjua trenutačno rješava oko 80 posto slučajeva izgubljene prtljage.
Uvodi se i nova generacija sigurnosne opreme te novi sustavi prijave putnika i obrade prtljage, a cilj je da cijeli proces za putnika bude što jednostavniji.
„Dovoljno dugo vodim dubrovačku zračnu luku da znam kako operativa čini 50 posto posla. Važna je i o njoj nema pregovora. Ali samo 50 posto. Drugih 50 posto je mjesto na kojem nastaje prava vrijednost, a tome se rijetko daje pažnja koju zaslužuje. Mi smo odgovorni za prvi dojam koji netko dobije o jednoj zemlji. To nije samo logistički izazov. To je poslovna prilika koju naša industrija tek počinje prepoznavati“, kaže Šober.
Prema njegovu viđenju, svaka inovacija mora imati jasnu svrhu: zadovoljnog putnika koji će doživjeti destinaciju, zaposlenike koji su ponosni na svoj posao te lokalnu zajednicu koja će imati korist od toga što se gosti vraćaju.
Jedan od projekata kojima Zračna luka pokušava upravo to postići je besplatni AI turistički vodič na WhatsAppu Hidden Worlds, razvijen uz podršku Grada Dubrovnika.
„Dubrovnik ima više od 1400 godina povijesti, a iznenađujuće ga je lako posjetiti i pritom propustiti ono što je zaista važno. Hidden Worlds postoji kako se to nikome ne bi dogodilo", govori i ističe i poslovnu logiku takvog pristupa: umjesto odnosa s turistima koji se temelji isključivo na pojedinačnoj transakciji, želi se graditi odnos temeljen na povjerenju.
„Putnici će se puno lakše odlučiti za usluge koje im stvarno poboljšavaju putovanje, od Fast Tracka i poslovnog salona do parkinga, Dubrovnik Passa, ulaznica za muzeje ili izleta trajektom. Prihod izgrađen na povjerenju jedini je prihod koji traje“, dodao je.
Kroz Hidden Worlds putnici mogu dobiti i jedinstvenu numeriranu karticu s Ruđerom Boškovićem, dubrovačkim znanstvenikom čije ime zračna luka danas nosi.
„Kombiniramo naprednu tehnologiju usmjerenu prema putnicima s toplinom mediteranskog gostoprimstva kako bismo stvorili nezaboravan prvi dojam“, poručio je.
Sezonalnost je veliki izazov
Jedan od najvećih izazova dubrovačke zračne luke ostaje sezonalnost. Tijekom srpnja i kolovoza kroz aerodrom mjesečno prolazi više od 550 tisuća putnika, dok ih je tijekom siječnja i veljače oko 22 tisuće mjesečno. Takva razlika utječe na gotovo sve segmente poslovanja, od rasporeda zaposlenika do načina projektiranja sustava i ulaganja u kapacitete.
„Radna snaga je također jedan od izazova. Natječemo se za kvalitetne zaposlenike na tržištu na kojem ih nema dovoljno, zbog čega puno ulažemo u zadržavanje lokalnih ljudi, njihov razvoj i stvaranje uvjeta za dugoročne karijere umjesto isključivo sezonskih poslova“, govori.
Upravo je sezonalnost, tvrdi Šober, ubrzala digitalnu transformaciju Zračne luke.
„Kalendar ne možete promijeniti, ali možete promijeniti koliko pametno poslujete unutar njega. Sustav koji može izdržati kolovoz u Dubrovniku mora biti iznimno dobro projektiran. Upravo nas je taj pritisak usmjerio prema automatizaciji, pametnijem upravljanju tokovima putnika i digitalnim alatima puno prije nego što su oni postali trend u industriji“, rekao je.
Šober se u intervjuu osvrnuo i na infrastrukturni značaj aerodroma. Za razliku od brojnih drugih destinacija, Dubrovnik nije povezan autocestom niti željeznicom s ostatkom Hrvatske i Europe, pa je funkcioniranje zračne luke od posebne važnosti.
Svaki veći projekt, od građevinskih zahvata do uvođenja novih sustava poput Entry/Exit sustava, zbog toga se planira u etapama i u suradnji s izvođačima, regulatorima i operativnim timovima.
„Sigurnost i kontinuitet poslovanja nikada se ne smiju žrtvovati zbog napretka. Tijekom pandemije naučili smo prilagođavati se praktički preko noći i to iskustvo trajno je promijenilo brzinu kojom danas možemo reagirati", kaže.
Kako Dubrovnik nema alternativu u obliku velikih cestovnih ili željezničkih pravaca, svaki poremećaj u radu zračne luke, bilo zbog vremenskih uvjeta ili operativnih razloga, ima puno veće posljedice nego u sredinama koje imaju razvijene alternativne pravce.
„Ta odgovornost oblikuje naše standarde. Ispod svega što radimo nalazi se nekoliko jednostavnih principa: sigurnost putnika, kontinuitet operacija, odgovorno korištenje resursa i transparentan odnos s lokalnom zajednicom. Svaka kriza testirala je te principe. Nijedan se nije slomio", izjavio je.
Tehnologija ne bi trebala zamijeniti ljude
Poseban dio razgovora Šober je posvetio zaposlenicima. Kaže kako kod ljudi koji rade u Zračnoj luci traže dvije osobine koje se ne nalaze uvijek zajedno: preciznost i empatiju. Upravo u tome vidi i stvarnu vrijednost automatizacije.
„Tehnologija poput Bag Matea uklanja rutinske i ponavljajuće poslove s naših zaposlenika. Zbog toga oni manje vremena provode s papirologijom i redovima, a više u situacijama koje zaista zahtijevaju ljudsko prosuđivanje i ljudsku toplinu. Automatizacija, ako se napravi kako treba, ne zamjenjuje zaposlenike. Ona unapređuje njihov posao“, govori Šober.
Master plan do 2045. godine
Zračna luka završila je i Master plan za razdoblje od 2025. do 2045. godine, kojim se postavlja okvir za sljedeća dva desetljeća razvoja infrastrukture i rasta kapaciteta.
„Plan će povećati kapacitet i otpornost sustava kako bismo bez problema mogli podnijeti vrhunac ljetne sezone, a da pritom ne ugrozimo udobnost ili učinkovitost. Što se digitalizacije tiče, naša je ambicija putovanje sa što manje prepreka, idealno bez njih“, izjavio je Šober.
Cilj je tehnologijom ukloniti što više nepotrebnih zaustavljanja, čekanja u redovima i trenutaka neizvjesnosti od dolaska na aerodrom pa sve do ulaska u zrakoplov. Istodobno, zaposlenici bi se trebali koncentrirati upravo na ono što tehnologija ne može pružiti – gostoprimstvo.
Šober pritom naglašava kako modernizacija ne smije značiti gubitak identiteta.
„Dubrovnik je jedinstven i takva treba biti i njegova zračna luka. Želimo biti više od infrastrukture. Želimo biti aktivan dio naše zajednice, poslodavac na kojeg su ljudi ponosni i organizacija koja postavlja standarde umjesto da ih slijedi", govori.
Ambiciju Zračne luke Ruđer Bošković na kraju je opisao vrlo jednostavno.
„Želimo modernu, učinkovitu i digitalno naprednu zračnu luku koja će istodobno ostati nepogrešivo dubrovačka. Mjesto na kojem se inovacija susreće s autentičnošću i na kojem svako putovanje počinje onako kako bi trebalo – dobrim prvim dojmom“, zaključio je.
