Prvi put STATENDAM je usidrio pored otoka Lokrum 8. veljače 1934. godine. Na tom kružnom putovanju brod je krenuo iz New Yorka tičući luke: Funchal, Gibraltar, Cadiz, Tanger, Alžir, Palma de Mallorca, Monte Carlo, La Valletta, Beirut, Haifa, Port Said, Rodos, Istanbul, Pirej, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Cannes, Southampton, Boulogne sur Mer i Rotterdam.  

Drugi dolazak na sidrište pored otoka Lokrum je bio 15. ožujka 1935. na kojemu je STATENDAM doplovio sa 661 putnikom i 506 članova posade. To putovanje je detaljno zapisala Clara Spiegel, američka spisateljica, supruga bogatog poštanskog magnata iz Chicaga i prijateljica Ernesta Hemingwaya i Gary Coopera, u svojem "Travel letters" (pisma s putovanja). Na to nostalgično putovanje Sredozemljem brod STATENDAM je krenuo iz New Yorka tičući luke: Madeira, Malaga, Alžir, Palma de Mallorca, La Valletta, Beirut, Haifa, Rodos, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija.  

RAĐANJE STATENDAMA  

U floti Holland America Line (HAL) plovilo je ukupno pet brodova s imenom STATENDAM, a tema ovog feljtona je njihov treći brod po redu. Nakon što je 1918. torpediran drugi brod s ovim imenom impozantni 35000 bruto registarskih tona veliki transatlantik izgrađen samo godinu dana ranije, uprava HAL-a je odlučila da završetkom Prvog svjetskog rata sagradi i treći. Bio je to nešto manji brod iz kvote od 60 tisuća tona čeličnih oplata koje je britanska vlada odobrila u vidu kompenzacije za HAL-ove rekvirirane brodove izgubljene u tek minulom ratu. U okviru ovog reparacijskog programa izgrađena su na istim navozima u škotskom brodogradilištu Harland & Wolff u Glasgowu još i VENDAM i VOLENDAM, brodovi blizanci od po 15400 bruto registarskih tona. 

Novi STATENDAM bio je i ostao jedini HAL-ov putnički kruzer s tri ciminjere, a gradio se čak punih osam godina zbog financijskih i organizacijskih problema. Novogradnja broj 612 čija je izgradnja započela 1921. u irskom brodogradilištu Harland & Wolff  u Belfastu, završena je tek 1919. u nizozemskom Wilton's Scheepswerf en Machinefabriek u Schiedamu, predgrađu Rotterdama. Bio je to putničko - teretni transatlantik od 29511 bruto registarskih tona, dug 211 i širok 24,5 metara. Četiri Harland & Wolff SRG parne turbine ukupne snage 22500 KS su mu preko dvije propele omogućavale plovidbenu brzinu od 19 čvorova. Mogao je ukrcati 1654 putnika, od kojih je 510 u prvom, 344 u drugom, 426 u trećem i 374 u turističkom putničkom razredu.  

IZGORIO U POŽARU 

Na svoje prvo komercijalno putovanje STATENDAM je zaplovio 11. travnja 1929. iz Rotterdama prema New Yorku, na samu 300. obljetnicu dolaska prvih nizozemskih doseljenika koji su na rijeci Hudson u Brooklynu osnovali svoju koloniju i nazvali je Niuew Amsterdam. Sljedećih 10 godina održavao je ovu prestižnu transatlantsku prugu uz povremena kružna putovanja, uglavnom po Karibima, ali kako smo vidjeli i prema Sredozemlju gdje je posjetio Dubrovnik dva puta. Ipak, zbog političkih prilika u Europi i početka Drugog svjetskog rata STATENDAM je u rujnu 1939. raspremljen u luci Rotterdam.  

U borbama između nizozemske vojske i njemačkih okupacijskih snaga u svibnju 1940. u unakrsnoj topovskoj vatri, brod je u roterdamskoj luci nekoliko puta pogođen od obje zaraćene strane. Zahvaćen požarom, za kojeg se pretpostavlja da su ga Nizozemci namjerno podmetnuli da ne dođe u ruke neprijatelja. STATENDAM je potpuno izgorio, a njegova olupina je do konca kolovoza iste godine potpuno izrezana u staro željezo te je uskoro istopljen u visokim pećima tamošnjih čeličana. Od nekada moćnog i impozantnog broda ostali su do danas sačuvani samo njegova nizozemska zastava i brodsko zvono kao zanimljivi muzejski eksponati.