Očekuje se kako će ovaj 'nadzor', zbog izuzetnog pritiska javnosti i politike, rezultirati stegovnim kaznama za odgovorne. Hoće li pasti nečija glava, neko premještanje na drugi sud ili će neki sudski službenik dobiti opomenu i 20 posto manju plaću? Javio se i Plenković komentirajući nedopustive propuste pravosuđa, za koje treba kazniti odgovorne. Plenki je iznimno osjetljiv na situacije u kojima bi nerad institucija mogao stvarati percepciju bezvlašća u državi. Zbog toga mu je u interesu da 'nadzor' hitno pronađe 'žrtveno janje' u vidu konkretnog suca ili tužitelja, kako bi se politička odgovornost brže prebacila s Vlade na 'pojedince' u pravosuđu. Svi su s pravom šokirani, ali ključno je pitanje možemo li očekivati ozbiljnije promjene u pravosuđu?  

Ministar Habijan pojasnio je javnosti kako se on ni najmanje ne osjeća odgovornim za nečiju pogrešku u Šibeniku!? Čini se kako je potpuno smetnuo s uma odgovornost za stanje u resoru kojem je na čelu. Dubinska reforma pravosuđa, koja bi u budućnosti spriječila ponavljanje ovakvih stvari i u drugim sudovima diljem Hrvatske, i dalje će izostati jer zahtijeva preustroj sustava. Za tako nešto nema ni najmanje političke volje. Politička odgovornost ne stanuje u našim institucijama, pa ni njemu, ni Plenkiju, tako nešto nije ni palo napamet. Zadnjih puta u Hrvatskoj, posljedice političke odgovornosti osjetili su Sanaderovi ministri, nakon ubojstva Ivane Hodak u Zagrebu. Istu večer sazvao je hitnu i izvanrednu presicu i smijenio svoje ministre, samo i isključivo zbog političke odgovornosti.  Ministra pravosuđa i ministra policije, čak i ravnatelja policije. Odmah. Slično se nedavno dogodilo u Sloveniji. Nakon ubojstva u Novom Mestu i evidentnog zakazivanja sustava, dvoje ministara odmah podnosi ostavke zbog objektivne političke odgovornosti. Njihov tadašnji premijer Golub hitno je sazvao kriznu sjednicu Vlade, prihvatio obje ostavke i najavio hitan paket zakonskih izmjena, kako bi se postrožile kazne i ubrzao rad pravosuđa i policije u suzbijanju nasilja.  

Kod nas su stvari malo kompliciranije. Ma što našao 'nadzor', konačne odluke o sankcijama donosi DSV u kojem većina sudaca (7 od 11 članova) uvijek čvrsto stoji uz svoje 'neovisne suce'. Nećeš valjda protiv kolege? Osim ako im se ne priprijeti jer, kako znamo, svi imaju masla na glavi. Upravo zato u uređenim državama nadzor pravosuđa nije povjeren onima koji su u pravosuđu, nego javnosti i stručnjacima, neovisnima o sustavu. Slučaj iz Drniša toliko je ekstreman pa je očekivano kako će ministar inzistirati na nekoj vidljivoj kazni, kako bi se utišao bijes građana koji je sve glasniji. Ipak, istinska reforma koja bi ubrzala suđenja u cijeloj državi, jednostavno nema šanse jer bi zahtijevala ukidanje cehovskih privilegija, za što politika, ni jedna dosad, a nije izgledno ni u budućnosti, nema hrabrosti. Ali, to je druga tema. Ili?! 

U Gradu, osim, prijepora s rent a car poduzećima, koje je Mato nazvao 'kriminalnim organizacijama' i zbog toga dobio i sudsku tužbu, trakavica sa zgradom Atlantske na Batali, kako se čini, ulazi u sasvim novu fazu. Mato je, doduše, najavio bager revoluciju, što je bila poruka upućena Atlantskoj na Batali, ali i ostalim divljim graditeljima. Poruka kako su pod 'nadzorom'! Ipak, s obzirom na utjecaj i dobru umreženost građevinskih lobija, moglo bi završiti samo na oštroj retorici. Naime, u igri je 20 milijuna eura zadarskog kapitala i uz takvu investiciju, teško je vjerovati kako će zgrada biti srušena. Ukratko, tvrtka investitor Atlant Batala centra, nakon gubljenja na Upravnom sudu s Građevinskom inspekcijom, podnijela je nove zahtjeve, sukladno važećim prostorno-planskim dokumentima Grada, za izmjene i dopune građevinskih dozvola. I tako, dok Mato grmi o bagerima, iza zatvorenih vrata gradske uprave, njegovi pročelnici u tišini moraju listati zahtjeve za 'izmjenama i dopunama' tih dozvola. Poznavajući sustav, pravnu nam državu i trgovanje utjecajem na državnoj razini, teško će završiti baš nekakvim spektakularnim rušenjem. Mogla bi nam se desiti često ponavljana klasična administrativna operacija legalizacije, pod krinkom uvođenja reda. Istina, početkom godine na zgradi se već dogodilo jedno malo 'rušenje'. Radnici su uklonili dio kamenih zidnih obloga s dijela zgrade koji graniči s javnim nogostupom. Taj dio je i izazvao ljutnju Dubrovčana jer je zgrada doslovno 'pojela' pješačku zonu. Tako bi to skidanje kamena i silno 'tesanje' rubova moglo poslužiti kao idealan kompromis. Investitor će ukloniti i prenamijeniti minimalni dio koji najviše 'smeta'. Mato s gorkim okusom u ustima može proglasiti 'pobjedu pravne države' i Grada nad investitorima, dok će preostalih 95 posto zgrade i luksuznih stanova biti legalizirano kroz papire. Ne znači da će tako završiti, ali iskustvo nas uči kako takve 'igre moći' u nas završavaju. To bude Win-win situacija, na hrvatski način. I vuk sit i sve koze na broju. Eto vas.