test

MARO MARUŠIĆ ANALIZIRA Neke predmete bi trebalo izbaciti iz škola, a uvesti nove

Autor: Maro Marušić Autori fotografija: Ivo Čagalj/PIXSELL
U školama se uči pregršt budalaština. Donosimo analizu što bi trebalo promijeniti.

Počela je još jedna školska godina. Djecu i ove godine u obrazovnom sustavu očekuje pregršt besmislenosti, a posebno to vrijedi za učenike gimnazija. Preopterećenost suludim informacijama, paradoksalno, ubija im svaku volju za znanjem. Da smo mi normalna civilizacija škola bi skroz drugačije izgledala. Evo kako bih ju ja osobno uredio, a kao primjer uzet ću gimnazijsko gradivo. Neke predmete bi trebalo korigirati, neke potpuno izbaciti, a neke nove uvesti.

HRVATSKI

Glavni cilj predmeta zvanog Hrvatski jezik je zgaditi učeniku čitanje da jednom kada završi školu knjige jedino i isključivo koristi kao sredstvo za potpalu roštilja. Umjesto da za lektiru upijaju nešto što je prihvatljivo njihovoj dobi i što će im otvoriti čitav jedan prekrasan svijet književne umjetnosti, terorizira ih se s Ilijadom, Odisejom i raznom drugom besmislejom. Uzmimo samo kao primjer ove luđačke stihove koje moraju čitati u sklopu školske lektire, a koje ne razumije ni Homer, ni prevoditelj, a kamoli tko drugi.

…“A kad ne nađe sjajnošljemac Hektor nezazornu u kući ženu,

Na prag korači nogom i sluškinjam reče ovako:

„Dederte, sluškinje, meni po istini recite sada:

Kud je Andromaha pošla bjeloruka iz kuće ove?

Ili je k jetrvama krasnohaljkam pošla il možda

K zaovama il u hram Atenin, gdje boginju strašnu

I druge Trojanke sada ljepokose glede ublažit?...“

Nakon što ovo pročitaju i ništa ne shvate zagarantirano nikad više u životu neće uzeti nijednu knjigu.

MATEMATIKA

Kada sam prvi put vidio slova (logaritmi, sinus, kosinus…) unutar matematičkih operacija mislio sam da je to neka zajebancija naše profesorice. Šta pobogu slova rade među brojevima? Više mi smisla imaju dva crnca pedera na skupa Ku Klux Klana. Kasnije sam shvatio da sve te operacije itekako imaju važnu uporabu u svakodnevnom životu, ali samo za one koji se u životu žele baviti izračunima. Zašto sve ostale treba maltretirati s toliko opširnim matematičkim gradivom ako primjerice naginju umjetnosti? Znači, viša matematika bi trebala biti izborni predmet za one koji to hoće. Za one koji neće, tablica množenja i ćao đaci.

FIZIKA

Fizika bi učenicima mogla biti itekako fascinantan predmet, posebno ona na kvantnoj razini. Zaista su nevjerojatna otkrića (teško shvatljiva ljudskom mozgu, ali to nipošto ne umanjuje njihovu znanstveno dokazanu spektakularnost) koja su se do sad dogodila i koja se stalno dešavaju, ali nažalost rijetko tko od profesora ih djeci prenosi na zanimljiv način (što je u biti najvažnije). Umjesto da od malih nogu zavole (kvantnu) fiziku kao jednu od najuzbudljivijih znanosti, sistem nastoji upravo obratno – da ih ubije fjakom. Još uvijek se živo sjećam jednog sata iz gimnazije. Predozirao sam se dosadom i mislio sam da ću umrijeti, pa sam pitao ovoga do mene koliko ima do kraja sata? On pogleda na ruku (nije tad bilo mobitela), pa mi kaže: 'Još 45 minuta'. Čisti dokaz kvantne fizike da vrijeme kak(v)o mi poznajemo uopće ne postoji. Šteta što nam je to naša profesorica objasnila na skroz drugačiji način.

KEMIJA

Mladi vole kemiju, pa to ne treba dirati.

BIOLOGIJA

Biologija bi također mogla biti jako interesantna. Umjesto da se uči o spolnom životu ameba, djecu bi trebalo podučavati kako posaditi stablo. Ili blitvu. Pomadoru. Cvjetaču. Kako ih zaštiti od nametnika bez otrova. Ukratko, kako sačuvati planet jer će vječna opsjednutost ekonomskim rastom satrati prirodne resurse za manje od trajanja sata fizike. 

ZEMLJOPIS

Postoji tamo neđe kanal Dunav – Tisa – Dunav. Pa šta da ja radim s tom informacijom, matere ti? Briga me za Tisu, čovječe. Zemljopis je skup informacija koje zastare unutar same školske godine. U jesen jedni podaci, u proljeće drugi – ako si okinuo zemljopis na polugodištu, ne znaš više koje informacije treba odgovarati. Još se sjećam kako nas je naša profesorica davila s Azijskim tigrovima, zemljama s Dalekog istoka koje imaju veliki ekonomski zamah. Kinu tada uopće nije spominjala, to je u moje školsko doba bila zadnja svjetska prčvarnica. Ovo je predmet koji hitno treba izbaciti iz škola. Za sve ostalo tu je Google Maps.

POVIJEST

Fakat, koliko tu tek ima fakata. Napao ovaj ovoga, pa ovaj onoga, pa onaj tamo onoga, pa ovaj ovdje onoga tamo, pa otamo opet ovaj onoga u sredini, pa se oni udružili, napali onog trećeg koji je do jučer bio u savezu s onim prvim, koji je sada u zavadi s drugim, pa s onim četvrtim gleda kako ovoga prvog sjebati, dok onaj drugi traži petog kako bi trećeg natjerao na promjenu granica, a onda dođe Atila – Bič Božji, pa ih sve poćera. Ali onda odjednom umre, pa opet ovi drugi u savezu s trećim poćeraju one šeste, pa onda dođe Francuska revolucija - da svi znaju godinu 1789. - ali pojma nemaju ni kako ta revolucija i zašto, ni što s njom, ni što bez nje, ni imaju li kruha, pa jedu kolače, ili nemaju ni kolača, pa se ubijaju paradižotom.

Ukratko, čovjeka, ako je imalo normalan, kad-tad će zainteresirati zašto smo ovdje i što je prije bilo, kokoš ili jaje, što se babi snilo... Pa će uzeti daljinski i opaliti maraton povijesnih dokumentaraca, ne treba ga u školi daviti nadugo i naširoko s Rusijom i Prusijom, nego maksimalno pojednostavniti. Pa će on sam kasnije usavršiti znanje na Viasat Historyju kada vani danima mete dosadna južina.

LATINSKI

Šta reći o učenju jezika kojeg nitko ne govori? Možda u sklopu latinskog uvesti polaganje vozačkog na kočiji ili kako izliječiti glavobolju pijavicama?

STRANI JEZICI KOJI SE JOŠ UVIJEK GOVORE

Ruku na srce, da od malih nogu nitko nije gledao filmove i serije bez titla, nego sinkronizirane, danas bi engleski u Hrvatskoj govorili samo rijetki. Niti bi babe znale španjolski zbog meksičkih sapunica. Dobra je stvar što sada postoje Erasmus programi razmjene, pa strani jezik novim generacijama neće bit nikakav problem, bez obzira predaje li im neki dobar profesor s vrhunskim znanjem ili Dubravka Šuica.

PSIHOLOGIJA

U sklopu psihologije trebalo bi se učiti o važnostima mentalnog zdravlja što je posebno važno za psihički labilnu srednjoškolsku generaciju. Podučit ih raznim tehnikama opuštanja, meditaciji, važnosti boravka u prirodi… Nakon što su meditirali prvih 15 minuta sata profesor otvara dnevnik i proziva učenika na ispitivanje. Kaže mu: 'Mama ti je kurva'. Ako ovaj ostane miran, odmah dobije peticu.

SOCIOLOGIJA

Sociologija je u srži zanimljiva znanost, ali skroz besmislena. Što god ona proučavala, nema od toga nikakve društvene koristi. Dovoljno je poskrolati po Facebooku i shvatiti da je ljudska glupost beskrajna i neuništiva. To je jasno k'o hrvatski prvak u nogometu, ne trebaju nikakva daljnja istraživanja.

FILOZOFIJA, LOGIKA

Bilo bi skroz logično ovo izbaciti iz škola, jer nikakve logike u životu nema. Filozofski citati poput „Ako čovjek od sebe napravi crva, ne smije se žaliti kad ga pregaze“ služe jedino za objave na Facebooku. Mislim dakle da me ništa toliko ne nervira na društvenim mrežama kao razne mudre izreke, gore mi je to čak i od fotografija ljudi kako žderu. Uglavnom, niti jedan filozof od vremena Antike pa sve do danas Istini nije došao ni na početak puta. Stoga, zašto se zamarati s nečim što je puko naklapanje?

INFORMATIKA

Informatika je postala mit. Ako se netko time odluči baviti, imat će para i bit će mu super u životu. Živa istina je da ni glavni programer Infobipa nema ni približnu zaradu kao nasljednik nekretnine na Jadranu. Što god radio u životu, bio programer, doktor, inženjer, arhitekt…, nikad nećeš zaraditi ni blizu onoga kojemu je baba ostavila kuću, te sad ima pet apartmana i smije se svima koji su oči izgubili na slabim lampama upijajući kamione papiruština. Ova činjenica je sumrak civilizacije. Nakon nje roditelj svome djetetu nema što reći, a kamoli da uči.

LIKOVNA I GLAZBENA UMJETNOST

Najbolje od glazbene i likovne umjetnosti događa se upravo sada, ali to je jedino razdoblje koje se ne uči. Doduše, koga kultura pored svih gadgeta i trke za zaradom u turizmu uopće zanima? Jedino luzere poput mene. 

VJERONAUK, ETIKA

Ovakvom vjeronauku nije mjesto u školama. Ali, ako bi se u sklopu vjeronauka učilo i o svim drugim religijama i raznim zanimljivim duhovnim pravcima, onda bi to valjalo. Jačala bi se tolerancija, razumijevanje prema drugima i drugačijima. Ali Katoličkoj crkvi Isusovo učenje je najveći neprijatelj – ona nema, niti je ikad imala razumijevanja za druge i drugačije, za ljubav i oprost…

TJELESNI

Eh, da je društvo na visokom stupnju razvoja, tjelesni odgoj bi bio najvažniji predmet u školama. Krv bi se pišala da se dobije duja, a u tom idealnom društvu, prosjek bi se nabijao na hrvatskom i matematici. Sport, rekreacija i fizička aktivnost je nešto najbolje što čovjek može učiniti, ne samo za svoje zdravlje, nego i za čitavo društvo. Sport smanjuje troškove države, snižava poreze, povećava produktivnost i diže kvalitetu života. Naravno, u sklopu tjelesnog odgoja učilo bi se o kvalitetnoj prehrani, što su uopće ugljikohidrati, proteini, masti…, i kako utječu na tijelo?

MEDIJSKI ODGOJ

Ovaj zaseban predmet hitno treba uvesti u škole, jedan sat tjedno. Nikad čovjek nije bio okružen medijima kao danas i mediji nikad nisu bili veće zlo nego sada. Manipuliraju, šire paranoju i strahove. Djeci treba objasniti kako i zašto to rade. Zbog šugavih klikova. Treba ih naučiti da ne vjeruju medijima, da postavljaju kritička pitanja i da sami pokušaju naći odgovore. Da ona tamo glumica nije tako zgodna nego da ima zaposlenog lika koji je vrhunski znalac fotošopa. Treba im objasniti prirodu funkcioniranja društvenih mreža, da su one same po sebi takve da imaju tendenciju izazivanja anksioznosti i depresije. Da ih se koristi rijetko i svrhovito, da se nikad i za ništa ne upotrebljava govor mržnje, nego mir, ljubav, empatija… Inače bi glavna značajka obrazovanja trebala biti da djeca postanu dobri ljudi, a da se ne stavlja glavni naglasak na ekonomiju.

*Kolumna je objavljena u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik

Popularni Članci