test

Jadrolinijini kruzeri i njihovi brodovi na povremenim međunarodnim kružnim putovanjima

Autor: Ivo Batričević Autori fotografija: Ivo Batričević privatna arhiva
Na prvo povremeno kružno putovanje  krenulo je parobrod Partizanka 1953. godine. 

Nakon što je u jednoj od prošlih kolumni bilo riječi o početcima putničko - teretnih međunarodnih pruga Jadranske linijske plovidbe (kasnije Jadrolinije), a u ovom feljtonu to će biti početci plovidbe na kružnim putovanjima. To su u početku bili brodovi linijske plovidbe koji su uglavnom na kružnim putovanjima plovili izvan ljetne sezone.

 Na prvo takvo povremeno kružno putovanje krenuo je parobrod PARTIZANKA koji je od 28. ožujka do 12. travnja 1953. godine posredstvom grčke turističke agencije isplovio iz Venecije, uzduž naše obale, preko grčkih otoka i natrag do Venecije. Sljedeću godinu im se pridružio parobrod PROLETERKA koji je plovio iz Venecije na kružnim putovanjima izvan ljetne sezone, popularno zvanim "Krstarenje 1000 otoka" po Jadranu. Također su plovili i po Sredozemlju. Na takvim putovanjima im se pridružio parobrod  DALMACIJA (prva) i jednom se krstarilo s motornim brodom OSIJEK. Uskoro se izvan ljetne sezone na kružnim putovanjima pridružuju motorni brodovi JUGOSLAVIJA (izgrađen 1956.), JADRAN (izgrađen 1957.), i JEDINSTVO (izgrađen1959.). 

Širenje tržišta i suradnja sa stranim agencijama

Tržište se  tada širi i ostvaruje se suradnja s mnogim turističkim agencijama kao što su britanski Hickkie Borman and Grant iz Londona, francuskim Tourisme Francais i Transport et voyages iz Pariza i zapadnonjemačkim Hapag Lloyd iz Hamburga, Studienfarhten i Holme Line iz Münchena. Kružna putovanja se uglavnom organiziraju izvan pune sezone na Jadranu brodovima JUGOSLAVIJA i JADRAN  na relaciji Venecija - naša obala- Pirej. Privlačnim itinerarima, čistoćom, dobrom hranom, a iznad svega toplinom i pažnjom članova posade, zadovoljstvo putnika je bilo iznad očekivanog.           

Za Jadroliniju je posebno važna 1957. kad je JADRAN (ugrađen mu je vanjski bazen) unajmljen od Hapag Lloyda, a pod zapovjedništvom kapetana Ante Begovića po prvi put izlazi izvan Sredozemlja i održava kružna putovanja  u vodama Sjeverne Europe sve do Nord Capa na vrhu Norveške. Zbog zastarjelosti flote JUGOSLAVIJA se 1971. prodala u Francusku, a JADRAN 1975. u Kanadu gdje je služio kao stacionirani brod - restoran.

Jedinstvo – Atlasov Ambasador  

S brodom JEDINSTVO nastupa nova era dugogodišnjih putovanja tijekom cijele godine, jer on se razlikovao od svoja dva broda blizanca te je odmah izgrađen isključivo za kružna putovanja s vrlo visokim komforom. Brod je uzet u najam od najuglednijih njemačkih turoperatora, obavljajući kružna putovanja iz Genove u sjevernu Afriku. U najmu  kod Tourope iz Münchena JEDINSTVO će vrlo uspješno krstariti od 1957. do 1977. kad je prodan putničkoj agenciji Atlas koja mu daje ime AMBASADOR.           

 Preuređeni linijski brod ALEKSA ŠANTIĆ krenut će na kružna putovanja 1964. godine. S 48 kreveta i s visokim komforom, u potpunosti će zadovoljavati ukus unajmitelja Transports et voyages, Touropa i drugih. Brod je prodan u Italiju 1971. godine. 

Liburnija je imala bazen i sky bar

Trajekt LIBURNIJA je bio građen i za povremena kružna putovanja te je imao vanjski bazen i sky bar s pogledom na nebo. Nakon izgradnje brod je na prvo putovanje krenuo kao kruzer pod zapovjedništvom kapetana Boža Klarina sa 76 članova posade. Iz Rotterdama je krenuo 3. srpnja 1965., preko Dovera, a onda je redom pristajao u Lisabonu, Tangeru, Malagi, Palma de Mallorci, Tunisu, Cataniji, Dubrovniku, Krku i Veneciji. Prvo putovanje bilo je pun uspjeh, a posebno svečano je dočekan 21. srpnja u matičnoj luci Rijeka. 

LIBURNIJA je nakon te ljetne sezone 26. rujna nastavila ploviti na kružnim putovanjima prema Grčkoj i Turskoj te u sljedećim godinama po Jadranu i Egejskom moru. Posebno se pamte njena tri daleka kružna putovanja, bila je i  brod putujuća izložba. U ljeto 1969. je tadašnja Savezna privredna komora imala veliko predstavljanje jugoslavenskog gospodarstva u Latinskoj Americi te su četiri mjeseca plovili po istočnoj obali Južne Amerike do luke Montevideo u Urugvaju. Također je 1970. godine obavila slično putovanje od četiri mjeseca po zapadnoj Africi i cijeloj obali Gvinejskog zaljeva. Sljedeće 1971. na još jednoj takvoj plovidbi od četiri mjeseca prošla je kroz Panamski kanal te je plovila uz obalu Srednje i Južne Amerike od Costa Rice do Valparaisa.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Bilo je još trajekata Jadrolinije koji su povremeno plovili na kružnim putovanjima izvan sezone kao što su SLAVIJA I  i  MARKO POLO.                                  

Tri kruzera duge plovidbe

Jadrolinija je imala tri kruzera duge plovidbe i to su bile novogradnje DALMACIJA i ISTRA koji su građeni kao putničko - teretni brodovi, a koji su od 1969. godine preuređeni u kruzere i treći Jadrolinijin kruzer ADRIANA koji je nabavljen 1987. godine. O njima je temeljito pisano u prethodnim feljtonima ovog novinskog tjednika.

 Zbog sve većeg rasta svjetske flote kruzera Jadrolinija je počela ploviti s manje putnika, došao nam je nametnuti Domovinski rat, a brodovi su bili sve zahtjevniji i skuplji za održavanje, tako se Jadrolinija prvo odlučila na prodaju ISTRE 1991. te ADRIANE i DALMACIJE 1997. godine. Danas Jadrolinija nema niti jednog broda za kružna putovanja i uglavnom gore navedeni brodovi su završili u rezalištima. Jedino su još u plovidbi trajekt MARKO POLO koji na trajektnoj pruzi povezuje našu i talijansku obalu i brod OSIJEK koji je zadnje vrijeme pod drugim vlasnikom i imenom NINA bio stacioniran kao brod restoran/noćni klub u luci Rijeka. Krajem ožujka ove godine NINA je viđena u korčulanskom brodogradilištu Leda kako čeka novog kupca, obnovu ili neku drugu sudbinu.                                                                                                                                 

Dio ovog teksta je preuzet iz monografije "Bijela flota Hrvatskog Jadrana" po odobrenju gospodina Slavka Lončara i gospodina Marijana Žuvića.                

Popularni Članci