Njegovi protukandidati nazivali su ga demagogom bez pokrića, a Dubravka Šuica, tadašnja gradonačelnica je na njegove kritike o lošem vođenju Dubrovnika kao turističke destinacije rekla kako on kao stručnjak za dijabetes nije relevantan govoriti što je u turizmu dobro, a što nije. 

No, podsjetimo, pri preuzimanju gradonačelničke dužnosti financijska situacija Grada Dubrovnika bila je iznimno delikatna. U 2009. godini napuhani gradski proračun došao je na naplatu. Deseci milijuna kuna minusa zbrajali su se svakodnevno pojavom novih takozvanih kostura iz ormara.

Tadašnju gradonačelnicu Šuicu može se djelomično opravdati. Kako je globalna kriza uzela svoj danak u cijelom svijetu, isto tako stigla je u Dubrovnik. Međutim, fiskalna odgovornost i nije bila jača stranica bivše gradonačelnice, a posebno u godini izbora.

Pet godina borbe rezultiralo sa 150 milijuna kuna većim godišnjim proračunom

Veliki postotak proračuna svakog grada je unaprijed definiran. I njegovo punjenje je definirano. Međutim razlika između proračuna Grada Dubrovnika 2009. i 2014. koji je sasvim sigurno realniji, je u tome što je aktualni gradonačelnik ušao u par bitki iz kojih nije uvijek donosio pobjede. 

Inače centralizirana Vlada, kojoj je Dubrovnik važan samo za protokolarne obveze, ipak je u protekloj i ovoj godini napravila za Dubrovnik par ključnih stvari. Uoči Dana Grada Dubrovnika i Sv. Vlaha, Dubrovnik je napokon dobio i svojevrstan poklon od te iste Vlade u vidu par zakona. Zidine od idućeg petka možda pripadnu ponovno Gradu, a Zakonom o žičari Dubrovnik napokon materijalizira ono što mu i pripada, postotak od karte korisnika žičare. Onog istog korisnika žičare koji u ovaj Grad nije došao zbog te žičare, nego radi povijesne baštine. 

I na kraju, ne manje važno, borba s turističkim agencijama je treća dobivena bitka za proračun u ovom desetljeću. Turističke agencije iscrpile su sve pravne mogućnosti nepriznavanja računa za zaustavljanje i iskrcaj gosta na Pilama. Odluka koja je napokon usklađena s Ministarstvom prometa Gradskoj upravi daje i zakonsku mogućnost upravljanja ulaskom u staru gradsku jezgru. Strukovna udruga turističkih agencija, ali i ključne turističke agencije već par godina kontriraju aktualnoj vlasti te se na svaki mogući način odupiru plaćanju zaustavljanja na Pilama. Pet najvećih turističkih agencija ostvarilo je promet od enormnih 360 milijuna kuna. Je li na to utjecala destinacija kao što je Dubrovnik ili bi veliki turistički stručnjaci isti financijski podvig ostvarili u nekom manje razvikanom mjestu? 

Što je Vlahušić doprinio Gradu proteklih godina?

Kritike Vlahušićevih 'borbi' za zidine, žičaru i Pile uvijek idu u istom smjeru. Kao da će Andro Vlahušić do penzije biti gradonačelnik Dubrovnika, a nakon toga će zidine sklopiti i prebaciti negdje u Imoticu, jer će valjda biti samo 'njegove' ukoliko Zakon o zidinam prođe u Saboru. 

U tom kontekstu potrebno je spomenuti barem jedan primjer zbog čega je politika punjenja proračuna dobra i korisna građanima Dubrovnika. Čak 100 radnih mjesta raspisanih danas kroz javni natječaj prvi je takav čin koji pokazuje da Grad, ukoliko raspolaže svojim resursima na adekvatan način, može bit pokretač razvoja. Kao sličan primjer može se navesti smanjenje prireza s 18 na 10 posto. Tu su i subvencije za zračni i cestovni promet, ali i krediti za školovanje. 

Što su Dubrovnik i njegovi građani dugoročno imali od turizma 2009. godine? Stotine tisuća ljudi posjeti Dubrovnik, tvrtke kojima je glavni posao vezan za turizam generiraju novac od kojega podjele plaće te izvuku dobit. Taj novac je njihov, a problemi gradski. Primjerice, čišćenje javnih gradskih zahoda donedavno su financirali građani, umjesto da su to radili sami korisnici – turistički posjetitelji. Sve glavne turističke zone, posebice staru gradsku jezgru, održava Čistoća, a nju plaćaju i dalje porezni obveznici. 

Stoga, Vlahušiću treba priznati umijeće i odlučnost kojom nastoji, a u konačnici i uspijeva, rasteretiti građane i ovakve usluge financijski naplatiti od posjetitelja i njihovih agencija. S druge strane, pitanje je i može li se građane rasteretiti i drugih znatnih proračunskih izdataka. Građani i dalje financiraju prenapuhanu Gradsku upravu, neshvatljivo poslovanje Libertasa. Puno je tu stavki na kojima gradonačelnik Vlahušić još uvijek mora poraditi.

Ipak,  u odnosu na tu 2009.,  danas se očekuje 110 milijuna kuna od zidina, što je svakako bitna stavka u proračunu. Od koncesije za žičaru procjenjuje se uprihoditi 7,5 milijuna kuna, a 13 milijuna kuna od naplate zaustavljanja na Pilama. Sve su to prihodi koji dolaze od posjetitelja Grada Dubrovnika i koji bi trebali napuniti proračun i Gradu omogućiti kapitalne projekte i razvoj za krajnje korisnike, građane Dubrovnika.