Kad su od početka 1940. talijanski transatlantici SATURNIA i VULCANIA prestali povezivati Dubrovnik s New Yorkom, njihova su mjesta na ovoj dobro uhodanoj emigrantskoj pruzi preuzeli veći brodovi ROMA i AUGUSTUS. Iako su ovi brodovi i ranije povremeno dolazili u posjetu našem Gradu, njihovo je uvođenje u stalni program plovidbe izazvalo doista veliko zanimanje. ROMA je u novoj ulozi u grušku luku uplovila 30. travnja, a AUGUSTUS 28. svibnja 1940. godine. Ali obostrana radost je kratko trajala jer se Drugi svjetski rat razbuktavao te su svi ostali dolasci otkazani. Kasnije se ispostavilo da su ove dvije posjete Dubrovniku bile ujedno i njihove posljednje. 

ROMA

ROMA je za brodarsku kompaniju Navegazione Generale Italiana izgrađena 1926. u brodogradilištu Ansaldo Shipyards kod Genove kao putnički lajner i brod za povremena kružna putovanja. Imala je 32600 bruto registarskih tona, bila je duga 216 i široka 25,2 metara. Osam Ansaldo SRG parnih turbina su joj preko četiri propele davale brzinu od 20 čvorova. Mogla je prihvatiti 375 putnika u prvom, 300 u drugom i 700 putnika u trećem putničkom razredu. Zaplovila je 21. rujna 1926. na redovnoj pruzi iz Genove i Napulja za New York. Od 1932. je u vlasništvu državnog brodara Italia Line. ROMA je prvi put doplovila do Dubrovnika 7. kolovoza 1933. s 1200 putnika i 600 članova posade na putovanju započetom 1. srpnja iz New Yorka tičući luke: Madeira, Gibraltar, Malaga, Ville-franche, Genova, Napulj, Taormina, Beirut, Haifa, Port Said, Rodos, Canakalle, Istanbul, Odessa, Yalta, Phaliron (Athena), Kotor, Dubrovnik, Venecija i Cannes, s povratkom u New York 22. kolovoza. U Dubrovnik ponovo dolazi 14. srpnja 1934. na kružnom putovanju s polaskom iz Genove tičući luke: Napulj, Taormina, Beirut, Haifa, Port Said, Rodos  Istanbul, Odessa, Yalta, Phaliron (Athena), Kotor, Dubrovnik, Venecija i Napulj. Godine 1935. ROMA je iz New Yorka zaplovila na kružno putovanje koje je trajalo 58 dana po cijeni od 340 dolara po osobi. Isplovili su iz New Yorka tičući sljedeće luke: Madeira, Cadiz, Tanger, Malaga, Alžir, Palma de Mallorca, Cannes, La Valletta, Port Said, Haifa, Beirut, Rodos, Istanbul, Pirej, Krf, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Monaco, Southampton, Boulogne sur Mer, Rotterdam, New York. Vraća nam se i sljedećih godina sve do 4. kolovoza 1937. kad je s 904 putnika i 618 članova posade napustila grušku luku s odlukom kompanije da je potpuno prebaci na sasvim druge destinacije. Međutim vrijeme je pokazalo da će se ROMA još jednom vratiti 1940., ali ovaj put je doista bio posljednji. Uskoro je prebačena u vojnu službu 1943. te je preuređena u nosač aviona. Pod novim imenom AQUILA, stradala je u zračnim napadima 16. lipnja 1944. u Genovi te je torpedom potopljena u drugom napadu 19. travnja 1945. Olupina nekada prestižnog talijanskog putničkog broda je otegljena u luku La Spezia pod imenom PONTONE P 227 gdje je do konca 1951. potpuno izrezana u staro željezo. 

AUGUSTUS

Brod blizanac AUGUSTUS, za razliku od svog prethodnika ROME kojega su pokretale parne turbine, imao je pogon od četiri Savoja MAN dizel motora koji su mu preko četiri propele davale brzinu od 22 čvora. Izgrađen je u brodogradilištu Ansaldo Shipyards kod Genove kao putnički lajner koji je povremeno plovio na kružnim putovanjima, a mogao je primiti ukupno 2210 putnika. Na svoju prvu plovidbu prema New Yorku je krenuo 10. studenog 1927. pod starorimskim imenom AVGUSTUS koje mu se ubrzo zbog praktičnih razloga modificirano u AUGUSTUS. Oba broda su bili ponos talijanskog putničkog brodarstva, kao njeni najveći brodovi, ali uopće i najveći koji su plovili Sredozemljem. Ipak je Velika ekonomska kriza iz tridesetih godina (Velika depresija 1929.- 1933.) prisilila vlasnike broda da ga uposle uglavnom na kružnim putovanjima. Tako je AUGUSTUS prvi put posjetio Dubrovnik 30. srpnja 1933. na krstarenju Sredozemljem s polaskom iz New Yorka, tičući luke: Tanger, Gibraltar, Malaga, Cannes, Monte Carlo, Genova, Napulj, Venecija, Dubrovnik, Kotor, Krf, Phaliron (Athena), Istambul, Samos, Kos, Rhodos, Larnaca, Beirut, Haifa i Port Said te povratkom u New York 26. kolovoza, a sve po cijeni od 275 do 495 dolara po osobi. Drugi svjetski rat bio je koban i za AUGUSTUS. I on je kao i ROMA  preinačen u nosač aviona, te je u sastavu talijanske ratne mornarice plovio od 1941. pod imenom FALCO I SPARVIERO. Tijekom savezničkih napada na Genovu, njemačka ga je vojska potopila da zapriječi ulazak u luku. Po završetku rata SPARVIERO je kao podrtina podvodno izrezan tijekom 1946. i 1947. kada je konačno luka u Genovi mogla nesmetano raditi. 

Tako su svoje plovidbe završila dva velika talijanska putnička broda koja su imala gotovo identične sudbine. Iako im ratna sreća nije dozvolila da u svojim plovidbama češće posjećuju naš Grad, njihove su posjete ovdje ostavile doista duboke tragove. Posjete tadašnjih najvećih transatlantika bile su rezervirane samo za prestižne luke, među kojima u pomorskom svijetu Dubrovnik oduvijek i pripadao.