Leonardo da Vinci, autor glasovite Mona Lise, najveći je i najsvestraniji slikar i istraživač kojega je svijetu dala Firenca 15. stoljeća. On je uzor i najpotpunije ostvarenje renesansnog univerzalnog čovjeka te oličenje racionalističkog firentinskog duha i talijanskog humanizma uopće.
Završivši i okrunivši svojim genijem sve rezultate koje je firentinska škola u povijesti postigla, stvorio je mogućnost da samog sebe i svoje suvremenike prebaci na viši stupanj umjetnosti, kao spoznaje života i prirode, te čovjeka kao njezina najvišeg ostvarenja.

Za njega Wölffin kaže: Leonardo se najviše veselio svijetu, sve pojave ga privlače, tjelesni život i ljudske strasti, oblici biljaka i životinja. U njemu se sjedinjuje egzaktni promatrač, znanstvenik i matematičar. On je pjesnik koji slika sve što je lijepo: površinu ženskoga lica, valovite kose, lijepe i produhovljene ruke Mona Lise i sutonsko ozračje u pozadini. Leonardo ne ostaje na toj ljupkosti i izvanjskoj ljepoti. Idealnu ljepotu svojih anđela slika isto tako snažno kao i karakterna lica apostola na Posljednjoj večeriu crkvi Santa Maria delle Grazie u Milanu. U toj njegovoj univerzalnoj umjetnostinema važnijih i sporednih problema, zakoni svjetla važni su kao i duševnost likova.
Sažimanjem svih detalja u cjelinu i podređivanjem pojedinosti glavnom sadržaju Leonardo da Vincizavršio je ono čemu su slikari 15. stoljeća samo težili, izgraditi jedinstvo figure, prostora, volumena i svjetla.

Da Vinci se rodio u selu Vinci nedaleko od Empolija 15. travnja 1452. Radio je u Firenci u Verrocchievom ateljeu, a prvi crtežnosi oznaku godine 1473. U Milanu na dvoru Lodovica Sforze (zvanog Il Moro) radio je Bogorodicu Madonu u pećini, Damu s hermelinom, Posljednju večeru te konjanički spomenikFrancesca Sforze. Nakon Milana vraća se u Firencu. Iz tog je doba glasovita slika Mona Lisa. To djelo izgleda kao vrhunac njegova stvaranja. Nelijepa žena mirnih obrisa stoji u sfumatu sumraka s beskrajnim prostorom u pozadini. Boje smeđe i plave povezuju lik i prostor u cijelini, što nije dostignuto sve do Rembrandta. Slika je danas izložena u Louvreu.
Leonardo da Vinci umro je 2. svibnja 1519. u dvorcu Cloux kod Amboisea u Francuskoj.

Na današnji dan potonuo je Titanic. U ranim jutarnjim satima nakon udara u ledenjak brod se počeo puniti vodom. Posada je imala točno 2 sata i 40 minuta da evakuira brod prije nego što potone. Problem je bio u tome što je na svom prvom putovanju Titanic nosio samo 20 čamaca za spašavanje, koji su mogli primiti točno 1,178 ljudi. No, ukupan broj ljudi na Titanicu u trenutku katastrofe bio je oko 2,224.

Razlog zašto je stavljeno samo 20 čamaca bio je u zastarjeloj pomorskoj zakonskoj regulativi. Naime, ona je obvezivala brodove preko 10,000 tona da nose samo 16 čamaca s kapacitetom 990 ljudi. Dakle, Titanicovi čamci za spašavanje čak su nadmašivali zakonske norme. Zanimljivo je da je Titanic projektiran tako da je mogao nositi čak 64 čamca za spašavanje, koji bi mogli primiti oko 4,000 ljudi.

Iako se u 20 čamaca za spašavanje moglo spasiti 1,178 ljudi, čak ni to nije uspjelo, zbog loše organizacije. Pasilo se samo 710 ljudi. U hladnoj vodi sjevernog Atlantika život je tog jutra izgubilo čak preko 1500 osoba, a među stradalima bilo je i Hrvata. Naime na Titanicu je bilo 20-30 putnika iz Hrvatske, a samo dvoje ili troje se uspjelo spasiti iz tragedije.