Upravni sud u Splitu odbio je zahtjev investitora da tužba odgodi izvršenje inspekcijskog rješenja, kao i prijedlog da se Inspektoratu zabrani poduzimanje radnji vezanih uz moguće uklanjanje građevine do završetka spora. Konkretno, sudac nije prihvatio pokušaj investitora da privremeno blokira izvršenje inspekcijskog rješenja, a koje sadrži i rušenje zgrade.

Državni inspektorat je Sudu podastro dokaze iz kojih proizlazi kako je izvršenim inspekcijskim očevidom na terenu i detaljnim pregledom građevine, uvidom u svu raspoloživu dokumentaciju, te usporedbom izvedenog stanja s projektiranim, nedvojbeno utvrđeno kako se u slučaju zgrade 'Atlant Batala Centar' nije radilo o rekonstrukciji postojeće građevine, što je bilo predviđeno i odobreno građevinskom dozvolom, već da su postojeće građevine upotpunosti uklonjene i da je izgrađena nova zgrada. Osim toga, DIRH je utvrdio i kako je povrijeđen lokacijski uvjet minimalne udaljenosti građevine od južne granice parcele koja iznosi 3 metra, a u ovom slučaju je manja. Inače, radi se o onom dijelu gdje se zgrada 'raširila' pa je trotoar postao izrazito uzak, na što Dubrovčani upozoravaju već mjesecima. 

Presudu u ovom slučaju objavio je DubrovnikNet. 

Investitor: Od početka je plan bio rušenje! 

Investitor Atlant Batala Centar d.o.o. je kroz sudski postupak tvrdio kako je građevinskom dozvolom određeno da se rekonstrukcija planira na određenim dijelovima građevina, a kako je preostali dio bio predviđen za kompletno uklanjanje. Osim toga, navodili su i kako je glavnim projektom određeno da će se zadržati primarno segmenti vanjskih fasadnih zidova prema Ulici od sv. Mihajla i Nikole Tesle čiju je kamenu fasadu trebalo uklopiti u oblikovanje novog pročelja. Sudac im je pak to osporio citirajući građevinsku dozvolu u kojoj je navedeno da se zadržavaju potpuni zidovi, a ne 'segmenti'.

U sudskom postupku su investitori dalje objasnili kako su tijekom izvođenja radova uklanjanja dijelova građevine, uočili da se postojeći fasadni zidovi ne mogu zadržati radi statičke nestabilnosti, pa da su nakon konzultacija i suglasnosti projektanta i nadzora, dio zidova uklonili, dok su preostale dijelove zadržali, uz objašnjenje kako su ih iskoristili u konstrukciji zaštite građevinske jame. 

ABC: 'Nije propisano koliko smijemo srušiti'

U presudi je navedeno i kako je Atlant Batala Centar d.o.o. tvrdio kako se "rekonstrukciji građevine pristupilo na način da su zadržani dijelovi podzemnog zida, no da nije propisano koji dio građevine i u kojem omjeru/postotku bi se morao zadržati da bi bila riječ o rekonstrukciji postojeće građevine". 

"Inspekcijskim očevidom na terenu, kao i pregledom dokumentacije nedvojbeno je utvrđeno da se u cijelosti gradi nova građevina s ukupno 10 katova: tri podrumske etaže, prizemlje i šest katova, pod ravnim neprohodnim krovom. Na mjestu na kojem se danas nalazi „blok A" su bile izgrađene dvije postojeće građevine, i to građevine locirane uz Ulicu od Sv. Mihajla oznake „OBJEKT C" і „OBJEKT D" iz projekta uklanjanja, i niti jedan od ova dva objekta nije imao podrumsku etažu, da bi se moglo govoriti o zadržavanju podzemnih dijelova zidova postojeće građevine koji su ostali nakon uklanjanja, a koji su kako tužitelj neosnovano ističe ostali u konstrukciji zaštite građevne jame", poručio je sudac, osporavajući tako sve tvrdnje investitora. 

Dalje, investitor je sudu kazao  i kako je točno da je Državni inspektorat utvrdio da je izvršeno uklanjanje svih objekata, ali uz opravdanje kako se to "odnosi isključivo na objekte koji su trebali biti uklonjeni sukladno građevinskoj dozvoli". 

Atlant Batala Centar d.o.o. je pokušao osporiti i način na koji je DIRH mjerio udaljenost objekta od međe. Naime, nije im se svidjelo što je inspektor na lice mjesta došao s metrom i utvrdio udaljenost od 2,45 m, gdje bi najmanja udaljenost morala biti 3 metra, pa su ustvrdili da se mjeriti može "jedino putem ovlaštenog geodeta".

No, Sud je naveo i kako postoji geodetski snimak izvedenog stanja, izrađen od ovlaštenog geodeta, prema kojem je razvidno da je udaljenost izvedenog objekta do novoizvedenog zida 2,57m, ali da je udaljenost izvedene građevine do južne granice parcele 2,85m, dakle manje od propisanog lokacijskog uvjeta od tri metra. Sud je naveo i kako su ovlašteni geodet, kao i građevinski inspektor identično utvrdili udaljenost izvedene građevine od južne međe i da je u oba slučaja ona manja od udaljenosti koja je propisana građevinskom dozvolom. 

Sud: Zna se što je rekonstrukcija, ovdje je sve srušeno do temelja

Sud je u obrazloženju presude naveo kako je Zakonom o gradnji definiran pojam rekonstrukcije te da je u konkretnom slučaju evidentno da se u konstrukciji nove zgrade ne nalaze dijelovi prijašnje, jer su izgrađeni novi armirano-betonski  fasadni zidovi, obloženi novom kamenom oblogom zbog čega Sud navodi da se ne može smatrati kako se radi o rekonstrukciji postojeće građevine. 

Osim toga, Sud je kao jasan dokaz naveo i upise u građevinski dnevnik. 

"Upis u Građevinski dnevnik koji je vođen tijekom uklanjanja objekata, potvrđuje da je izvedeno uklanjanje kompletnog nadzemnog dijela svih objekata, kao i uklanjanje podnih ploča, temeljne konstrukcije i svih temelja samaca. Dakle iz upisa u građevinske dnevnike se vidi da se radi o izgradnji potpuno nove građevine, odnosno da nisu zadržani dijelovi postojeće građevine", navodi se u presudi. 

Sudac: Dozvola se mora bezuvjetno poštivati tijekom gradnje!

Sud je ustvrdio kako je Državni inspektorat RH postupio sukladno Zakonima kada je donio rješenje kojim je investitoru naložio da u roku od 30 dana uskladi građenje s građevinskom dozvolom, odnosno uklanjanje građevine u roku od 90 dana od isteka roka za usklađivanje gradnje. 

"Sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera, s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on, kao investitor konkretne građevine, izgradio istu protivno aktima za građenje, što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom. Zbog toga mu je pravilno naređena inspekcijska mjera usklađenja građenja, a podredno ukoliko u ostavljenom roku ne izvrši usklađenje građenja, tada inspekcijska mjera uklanjanja u dodatnom roku", navodi sudac Ivan Dadić u presudi. 

Sud: Investitor je bio svjestan da gradi protivno dozvoli! 

Na kraju, sudac je poručio i kako su sami investitori znali da ne grade sukladno zakonima. 

"Provedenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je u cijelosti izgrađena nova građevina od temelja do krova! Osim toga, investitor je u međuvremenu, odnosno 16. travnja 2026. prema podacima iz sustava e-dozvole, od nadležnog tijela zatražio izdavanje izmjene i dopune predmetne građevinske dozvole. Da se ovdje ne radi o građenju koje bi bilo protivno građevinskoj dozvoli i da nije riječ o gradnji nove građevine, tada investitor zasigurno ne bi ni podnosio zahtjev za izdavanje izmjene i dopune građevinske dozvole. No, kako je upravo na takav način postupio, to pak znači da je i sam investitor svjestan nezakonitosti građenja u konkretnom slučaju", navodi se u obrazloženju presude. 

"Lokacijski uvjeti propisani pravomoćnom građevinskom dozvolom moraju se bezuvjetno poštivati tijekom gradnje, jer se u protivnom radi o gradnji protivno toj pravomoćnoj građevinskoj dozvoli", poručio je konačno sudac Dadić. 

KRONOLOGIJA:

Podsjetimo, Dubrovački dnevnik je otvorio pitanje zakonitosti gradnje zgrade na Batali, nakon što smo pisali o građanima koji su revoltirano komentirali koliko je uzak trotoar. Nakon toga, pisali smo svim institucijama, od Grada Dubrovnika, do prijave Državnom inspektoratu, na temelju koje je isti i izašao na gradilište i utvrdio kako je sve izgrađeno protivno zakonu. 

Iako su se iz Građevinske inspekcije pokušali 'izvući' kako nisu imali prijave za Atlant Batala Centar, mi smo im pokazali crno na bijelo, jer ih je Dubrovački dnevnik još u kolovozu prošle godine upozorio na nepravilnosti.

Prvi smo poslali jasnu poruku koju politika tada nije željela poslati, pišući kako - Zgradu Atlantske na Batali treba srušiti i da je to je jedina ispravna poruka države ‘nedodirljivima’.

Prvi smo pisali i kada je Inspekcija donijela rješenje o zgradi na Batali, koje investitor na sudu pokušava osporiti, a u prvom stupnju mu nije uspjelo. 

Ostaje za vidjeti hoće li ova odluka opstati i na višim instancama pravosuđa. Poruka koju su u ovom slučaju poslale institucije i Sud, zasad je jasna: građevinska dozvola nije papir koji se može proizvoljno tumačiti tijekom gradnje. Upravo zato, ovaj slučaj ne smije završiti razvlačenjem postupka ili zatvaranjem očiju na ono što je, prema utvrđenom, izgrađeno protivno dozvoli. Ako bi takva zgrada na kraju ostala na mjestu bez posljedica, poslala bi se poruka da se zakon ne primjenjuje jednako na sve i da se nezakonita gradnja isplati ako je investitor dovoljno moćan i uporan. Zato će upravo epilog slučaja Atlant Batala Centar biti test cijelog sustava, od inspekcije i pravosuđa do politike koja je ovaj put, barem deklarativno, stala na stranu poštivanja zakona.