Glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup u odgovoru na naš upit je dodala kako najveći broj slučajeva nezakonitih prelazaka državne granice otpada na granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok je u padu broj slučajeva nezakonitih prelazaka državne granice iz smjera Crne Gore. Upravo zbog razloga nepogodnog geografskog položaja te izazovne konfiguracije terena, najveći broj ilegalnih migranata koji koriste južni krak takozvane zapadnobalkanske rute preko Crne Gore iz te susjedne države tranzitiraju u Bosnu i Hercegovinu.

Prema podacima iz odgovora Andrijane Biskup o nezakonitim prelascima hrvatske državne granice tijekom posljednje tri godine (od 2023. do 2025.), ukupno su evidentirana 322 slučaja nezakonitih prelazaka, od kojih se 131 slučaj odnosi na prelazak na području državne granice s Crnog Gorom, dok je 191 slučaj ilegalnih ulazaka u Hrvatsku zabilježen preko državne granice s BiH:

“Godine 2024. je evidentirano ukupno 280 nezakonitih prelazaka, od kojih 74 slučaja preko granice s Crnom Gorom, dok je prošle godine zabilježeno ukupno 308 nezakonitih prelazaka, od kojih 75 preko državne granice s Crnom Gorom, a 233 preko granice iz smjera Bosne i Hercegovine“,- izvijestila je glasnogovornica policije.

U praksi je trend migrantskih kretanja južnim krakom balkanske ture posebno uočljiv tijekom prvog tromjesečja u navedenom razdoblju. Tako su od početka siječnja do kraja ožujka 2023. godine zabilježena ukupno 73 nezakonita prelaska, u istom razdoblju 2024. godine 67 slučajeva, a 2025. godine 41 slučaj, dok je ove godine u istom kvartalu otkriveno 45 nezakonitih prelazaka državne granice iz smjera dvaju susjednih država. 

Prema novom Paktu o migracijama i azilu koji je donesen u travnju 2024. godine, a ove godine je stupio na snagu, Hrvatska je prepoznata kao “opterećena zemlja na vanjskoj granici“ te je stoga do kraja ove godine kroz mehanizam solidarnosti izuzeta od obveze primanja novih izbjeglica iz drugih država-članica EU.

Inače cilj Pakta o migracijama je uravnotežiti odgovornost država članica kroz obvezni mehanizam solidarnosti, strožu kontrolu vanjskih granica te brže postupke azila, ali i efikasnije deportacije. U tom su kontekstu naša županija i jug Hrvatske posebno izloženi visokom riziku i pojačanom pritisku nezakonitih migracija koje su dio zapadnobalkanske rute. Istodobno smo svjedoci kako se na graničnim prijelazima primjenjuju još stroža EU pravila upravljanja i načina ulaska. No, to neće spriječiti ilegalne ulaske i pokušaje brojnih migranata da se dočepaju obećanog Zapada i tako riješe egzistencijalne probleme.

A kako bi se podsjetili na što su sve spremni, navedimo posljednji slučaj brojnijeg ilegalnog prelaska državne granice kad su policijski službenici u studenom 2023. godine u Župi dubrovačkoj zaustavili kombi vozilo u kojem su otkrili čak 37 državljana Turske. Trojica hrvatskih državljana (stari 28, 30 i 42 godine) kao organizatori ilegalnog prijevoza “kao sardine“ su ugurali u mali prostor kombija državljane Turske i tako ih pokušali prevesti do obećanog cilja. No, nesretnim je ljudima uveliko nedostajalo zraka te je mnogima bilo nužno pružiti liječničku pomoć jer su zbog nedostatka kisika jedva disali i padali u nesvijest.   

Već ranije nam je na sličan upit o migrantima iz Kabineta ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića odgovoreno kako se “sukladno propisima, prema svim migrantima zatečenima na vanjskoj granici te migrantima koji izraze namjeru za međunarodnu zaštitu provodi postupak identifikacije i  registracije koji uključuje uzimanje otisaka prstiju za EURODAC a migrantima  “koji ne izraze namjeru za međunarodnu zaštitu, u pravilu se izdaje rješenje o povratku s rokom za dragovoljni odlazak iz EGP-a“.