Šezdesetih je zračni prijevoz pobijedio transatlantike, a STATENDAM ni od prvog dana nije baš imao sreće

Autor: Ivo Batričević Autori fotografija: I.B. osobna arhiva
Naš sugrađanin Ivo Batričević u novom tekstu feljtona 'O moru i brodovima' piše o Statendamu koji  je izgrađen kao transatlantik lajner za liniju Europa – Amerika – Europa.

STATENDAM je četvrti putnički brod istoga imena u floti HAL-a (Holland America Line), izgrađen 1957. godine kao novogradnja broj 753 u brodogradilištu Wilton-Feijenoord Schiedam u  Rotterdamu u Nizozemskoj. STATENDAM je bio dug 196 metara, imao je 24300 bruto tona dok su mu četiri Parsons parne turbine ukupne snage od 22 000 KS na dvije propele omogućavale brzinu od 19 čvorova. 

Bio je potpuno klimatiziran, a ugrađeni su mu bili i stabilizatori. Na svojim je palubama mogao prihvatiti 868 putnika u turističkom i 84 u prvom razredu te 430 članova posade. Za razliku od većine brodova koji su se  gradili na klasičnim navozima STATENDAM je građen u suhom doku što je izazvalo veliki publicitet.

Neuobičajeno porinuće

 Dana 12. lipnja 1956. brod je bio spreman za porinuće, ali ne na tradicionalan način, već mu je suhi dok ispunjen morem i brod je zaplutao. Kapetan Cornelis Haagmans se ukrcao na brod 17. studenog kako bi nadzirao završne radove. Na testnu plovidbu brod je krenuo 15. prosinca 1956. međutim sve četiri turbine su se pokvarile tako da je brod vraćen u brodogradilište s pet tegljača na žalost brodograditelja i predstavnika brodarske kompanije HAL. 

Problem s parnim turbinama je brzo riješen, ali su isplutali daljnji problemi s parnim kotlovima. Nakon mjesec dana popravka  brod je ponovo krenuo na probnu vožnju te je postignuta maksimalna brzina od 21,9 čvora. Dana 19. siječnja STATENDAM je bio spreman zaploviti na prvo kratko noćno putovanje, te se konačno privezao u matičnoj luci Rotterdam gdje je ostao samo dva sata, ukrcao je 500 uzvanika zajedno s kumom broda, princezom Beatrix koja je 1980. postala nizozemska Kraljica.

U večernjim satima su isplovili  prema Sjevernom moru, a krštenje je obavljeno tako da je princeza razbila bocu šampanjca od brodsko zvono i brod je službeno bio kršten imenom STATENDAM. Ujutro su se vratili u matičnu luku te je brod bio spreman za plovidbu, ali zbog silnih prethodnih problema još nisu znali kada će isploviti.                                                                                                                      

Prvo komercijalno putovanje preko Atlantika

Na svoje prvo putovanje kapetan Haagmans je isplovio iz Rotterdama 6. veljače 1957. za New York tičući međuluke Le Havre i Southampton s 877 putnika koji nisu bili dobre sreće jer su cijelim putovanjem imali teško nevrijeme s velikim valovima. Putnici ništa nisu uživali u plovidbi jer su uglavnom svi imali „morsku bolest“, a ni prvi dolazak u New York nije bio spektakularan jer su došli za vrijeme štrajka kapetana lučkih tegljača. 

Kapetan Haagmans jedva se vezao na dok bez tegljača, uz pomoć spuštanja jednog brodskog sidra koje mu je pomoglo da se ipak nekako veže.

Brod je nastavio ploviti na transatlantskoj liniji  zajedno s parobrodom iste kompanije ROTTERDAM, s tim da je STATENDAM povremeno poduzimao kružna putovanja po Karibima, a imao je i jedno 110 dana dugo kružno putovanje oko svijeta. 

Dana 13. ožujka 1963. godine STATENDAM je po cijeni od 1175 dolara po osobi obavio 45 dana dugo kružno putovanje s polaskom i povratkom u New York tičući  luke Norfolk, Funchal, Gibraltar, Villefranche, Pirej,  Delos, Mikonos, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Dubrovnik, Venecija, Catania, Messina, Napulj, Palma de Mallorca i Lisabon. Početkom 60.-tih godina promet na transatlantik brodovima je vidno opao jer je primat prijevoza preuzeo brzi avio promet. 

Već 1966.godine parobrodi STATENDAM i ROTTERDAM potpuno napuštaju linijsku plovidbu prema New Yorku na kojima još neko vrijeme ostaje samo parobrod kompanije NIEUW AMSTERDAM.                                                                                       

Preuređuje se u kruzer

STATENDAM je rekonstruiran 1971. godine od kada može primiti 740 putnika, nakon čega počinje povremeno ploviti i prema istočnom Sredozemlju. Međutim, neka nova eksperimentalna tehnička rješenja u strojarnici se nisu pokazala uspješnima, pa je Holland America Line odlučila brod za razumnu cijenu prodati. Kupca je našla u francuskoj kompaniji Paquet Cruises 1982. godine koja ga je odmah preimenovala u RHAPSODY. Uskoro se ta kupnja novom vlasniku pokazala pogrešnom jer je brod ponovo imao čestih problema sa strojevima, a da zlo bude još veće, nasukao se 1984. godine na Grand Caymanu. Tri je mjeseca trebalo za odsukavanje i još toliko za popravak u američkom Galvestonu. Zato je i donesena odluka da se brod još jednom proda što je i učinjeno 1986. godine.

Parne turbine zamijenjene dizel motorima

Za 12 milijuna USD pod imenom REGENT STAR zaplovio je u floti grčkog brodara Regency Cruises, s prije toga zamijenjenim glavnim dizel strojevima ukupne snage 16176 kilovata koji su mu omogućavali brzinu od 21 čvora. Produžen mu je i nešto malo preoblikovan pramac, a povećan mu je i putnički kapacitet na 950 kreveta. Plovio je zimi po Karibima, a ljeti uz obale Aljaske. I kada je izgledalo da su mu konačno došla bolja vremena, Regency Cruises je upao u financijske probleme pa je na zahtjev vjerovnika brod 1995.godine zaplijenjen. Kupuje ga Perosa Shipping i pod imenom SEA HARMONY rasprema u zaljevu Eleusis pored luke Pirej u Grčkoj, nakon čega više nije komercijalno zaplovio. Preimenovan u HARMONY I, napustio je Grčku tek 14. ožujka 2004. godine i zaputio se na daleku plovidbu prema rezalištu Alang u Indiji gdje je uskoro konačno i završio u starom željezu.

Tradicija imena STATENDAM je nastavljena 1993. godine kada je u floti Holland American Linea s navoza brodogradilišta Fincantieri u svijet zaplovio peti istoimeni brod, a od 2018. i šesti imena NIEUW STATENDAM. 

Generalno gledajući  STATENDAM iz ove naše priče uz puno problema s glavnim pogonom je bio elegantan i komforan za putnike s odličnom brodskom uslugom te je putnicima ostao u lijepom sjećanju. Voljela ga je i posada te je i njegov prvi kapetan Cornelis Haagmans nakon odlaska u mirovinu s parobroda NIEUW AMSTERDAM ponovo zaplovio sa svojim omiljenim parobrodom, ali kao putnik iz emotivnih razloga.

Popularni Članci