Povezivanje otoka Mljeta i Elafita s lukom Gruž datira još od vremena Austro - Ugarske, kasnije Kraljevine itd. sve do današnjih dana, a linije su održavale brodarske kompanije s brodovima obalne plovidbe i mali brodovlasnici. Uvijek su otoci bili povezani jer povezanost s kopnom za otočane znači kvalitetniji život. Na otocima ima uglavnom sve što je potrebno za život, ali ipak je potrebna komunikacija s kopnom radi odlaska u školu, kod liječnika ili na posao, pokretanja gospodarske razmjene, dovođenja građevinskog materijala itd. U novije doba brodovi linijske plovidbe dovode turiste na jednodnevne izlete, kao i na višednevne boravke u pansionima i hotelima po otocima.  

Tema ovog napisa je Jadrolinijina linija 807 koja je započela svoje plovidbe početkom 60-tih godina dvadesetog stoljeća. U pisanju teksta su pomogli Milo Sršen koji je plovio na toj liniji kao zapovjednik broda i Marica Njegovan, časnica na brodovima Jadrolinije koja je do umirovljenja radila kao sindikalni povjerenik Jadrolinije te iz mojih sjećanja. Tekst je emotivno iniciran odlaskom broda POSTIRA koji je odslužio svoj radni vijek, a radi nekih okolnosti Jadrolinija mu nije pronašla dostojnu zamjenu jer veoma je teško ploviti na liniji 807 u zimskom vremenu. U planu je nabavka novog broda na električni pogon, pokrenute su javne nabave pa stornirane i još ništa od toga. Gledajući generalno, na liniji 807 mogu uspješno po svim vremenskim uvjetima ploviti samo stari klasični brodovi, a da svi putnici i svi otočani budu zadovoljni. Svi otočani, a i svi ljubitelji mora i brodova bi najviše voljeli da se napravi nova POSTIRA koja bi sljedećih 60 godina kvalitetno održavala tu liniju na opće zadovoljstvo. 

JADROLINIJA I NJENI PRVI BRODOVI  

Jadranska linijska plovidba skraćenog naziva Jadrolinija je utemeljena 20. siječnja 1947. godine. Jadrolinija za osnovna sredstva poduzeća dobiva 41 parobrod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova za plovidbu je bilo sposobno njih 27, a riječ je bila uglavnom o parobrodima. To su uglavnom bili parobrodi Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe. Jadrolinija na samom početku pedesetih godina napušta zastarjelu tehnologiju parobroda i preuređuje brodove na motorni pogon, mada je obnova flote krenula i gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima.  

Tako je 1948. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik naručeno šest brodova, koji su isporučeni između 1952. i 1954. godine, a nazvani su po pjesnicima VLADIMIR NAZOR, NJEGOŠ, ALEKSA ŠANTIĆ, IVAN CANKAR, VUK KARADŽIĆ i KOSTA RACIN. Ovi brodovi su značili novi početak u putničkom brodarstvu na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bila je namjena isključivo za prijevoz putnika, a ne i tereta, što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta.  

Bili su to motorni brodovi: OSIJEK, MARIBOR, MOSTAR i NOVI SAD, koji su isporučeni 1955. godine. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi: OHRID (kasnije TIJAT), KARLOVAC i VALJEVO (kasnije OZALJ) kapaciteta 350 putnika i nosivosti 11 tona tereta. Godine 1957. Jadrolinija od brodogradilišta Uljanik u Puli preuzima tri jednaka broda: TAKOVO, TROGIR i TUZLU (danas plovi na liniji 807 pod imenom PREMUDA) kapaciteta 450 putnika i 20 tona nosivosti tereta. Dalje neću nabrajati novogradnje, niti preuređene brodove Jadrolinije, ali moram navesti veterane linije 807 tj. seriju od četiri ista broda: PERAST, POROZINA, POSTIRA i PUNAT kapaciteta 450 putnika i 30 tona nosivosti tereta od kojih su prva dva izgrađena 1963. u Malom Lošinju, a druga dva iste godine u brodogradilištu Crvena zvijezda u Puli. 

BRODOVI KOJI SU POVEZIVALI DUBROVNIK S ELAFITIMA  

Nakon osnutka Jadrolinije 1947., pokrenute su mnoge otočke linije te u dubrovačkom okružju u redu plovidbe iz 1959. još nemamo liniju 807, ali imamo linije: Lovište - Korčula, Lovište - Polače, Lastovo - Korčula, Korčula - Lumbarda, Korčula - Metković, Korčula - Dubrovnik, Dubrovnik - Kotor i Dubrovnik - Lopud koja bi ustvari bila prethodnica liniji 807. Na toj liniji broj 478 plovio je parobrod HERCEGNOVI (prilažem fotografiju parobroda u luci Lopud) do 1964. kada je otišao u rezalište.  

Već sljedeću sezonu od 1. travnja 1965. imamo red plovidbe na liniji 807 koja je kretala iz Trstenika preko: Žuljane, Polača, Kozarice, Sobre, Prožure, Okuklja, Šipanske Luke, Suđurađa, Lopuda, Koločepa i Gruža. Po sjećanju starijih, na liniji 807 prvo od motornih brodova plovi TAKOVO, a onda kraće vrijeme 1967./68. brod KARLOVAC. Na prvoj plovidbi nakon izgradnje 1963. u liniju ulazi POROZINA koja je plovila naizmjenice s TAKOVOM do 1973. godine. Od 1973. dolazi u liniju PERAST koji je plovio sve do ratnog stradanja u luci Slano kad su poginula tri člana posade broda: upravitelj stroja Pero Sršen, motorist Antun Matić i kormilar Niko Nodilo. Dana 8. listopada 1991. neprijateljska vojska je ušla u brod te ga je devastirala, a nekoliko dana kasnije su mu otkinuli sve cime (konope) te su ga pustili da pluta. Neprijateljska vojska je na njemu vježbala gađanje te je bio i zapaljen, a onda ga je grupa hrabrih pripadnika HRM-a 19. studenog uhvatila u tegalj u Koločepskom kanalu te su ga usidrili u Stonskom kanalu nadomak luke Broce. U siječnju 1992. PERAST je otegljen u brodogradilište Inkobrod u Korčuli. Privatni poduzetnik ga je nastojao spasiti, ali previše je stradao, a Država nije mogla u to još ratno doba sufinancirati popravak. PERAST je 2004. izrezan u jednom rukavcu rijeke Neretve pored luke Ploče. Nakon stradavanja PERASTA prvu liniju prema Elafitima i Mljetu je pokrenula 1992. TUZLA do dolaska POSTIRE.     

Na liniji 807 od Polača preko Elafita do Gruža i natrag plovili su svi brodovi iz serije 4P (PERAST, POROZINA, POSTIRA i PUNAT) i serije 3T (TAKOVO, TROGIR i TUZLA) te jedno kraće vrijeme i KARLOVAC. Zapovjednici iz naše županije na tim brodovima su bili: Đorđe (Đoko) Maras, Pavo Njirić, Pasko Nadramija, Ivica Škero, Muhamed (Hamo) Čerimagić, Grgur Čumbelić, Nikša Mamić, Marko Vilović, Domagoj Mulanović, Luka Regjo (kasnije pilot u Splitu), Markoč (Žuti), Zane Peruzović, Ivo Mrgudić, Miljenko Sršen itd.                                                                                                                                       Linija broj 807 do Mljeta je prekinuta 15. lipnja 1995., a POSTIRA je počela ploviti samo do Šipanske Luke gdje je i noćila (tada je imala tri dnevna putovanja). Kao zamjenu za gubitak linije 807, otok Mljet je dobio novu trajektnu liniju broj 831 Sobra - Dubrovnik na kojoj je plovio  trajekt STON (ex. PARTIZANKA), a kojeg je 8. listopada 1995. prvi put zamijenio trajekt HANIBAL LUCIĆ.     

LEGENDARNA POSTIRA  

Godine 2008. ponovo je linija 807 skraćena i od tada POSTIRA noći u Suđurđu i ima četiri dnevna putovanja, a istovremeno je za zamjenu (nadoknadu) u Luku Šipansku počela pristajati NONA ANA, koja je do tada plovila samo na relaciji Mljet - Dubrovnik. Na skraćenoj liniji 807 spomenuo bih samo neke zapovjednike koji su mi ostali u sjećanju: Hamo Čerimagić, Miljenko Sršen, Luko Šoletić, Mato Kašikić, Nikša Matušić. 

POSTIRA svaku godinu ima godišnji remont u svibnju, kad su je obično mijenjali brodovi Jadrolinije: TIJAT i PREMUDA, a za kvarove POSTIRE do 2-3 dana su je mijenjali manji brodovi iz Dubrovnika. Tako je POSTIRA plovila po svim vremenskim uvjetima te bi rijetko preskočila dan i nastojala bi učiniti barem jednu plovidbu od Suđurđa preko Lopuda i Koločepa do Gruža i natrag u Suđurađ, ali bi morala prenoćiti u Šipanskoj Luci. Zadnjih godina se pokazalo da je brod imao dosta problema s ispuštanjem čađe iz ciminjere koja je putnicima šporkavala odjeću i to toliko da su zadnje vrijeme zabranili putnicima boraviti na gornjoj palubi. Zadnje dvije sezone Jadrolinija je u ljetnoj sezoni dovodila u liniju brzi jednotrupac DORU, katamaran NOVALJU, ali mještani otoka nisu zadovoljni jer njima ipak treba putničko-teretna linija koja je sposobna ploviti u svim vremenskim uvjetima. Danas, na liniji 807 plovi Jadrolinijin brod PREMUDA koji je stariji od POSTIRE, ali su mu motori u boljem stanju. POSTIRA je zadnji put napustila luku Gruž 18. ožujka 2025.. Danas se POSTIRA nalazi u raspremi u Lamjani na otoku Ugljanu te se čeka odluka Jadrolinije. U ovom trenutku, nitko osim Uprave Jadrolinije ne zna njenu sudbinu. Sve opcije su otvorene, no islužena 62-godišnja POSTIRA ne može popraviti motore jer rezervnih dijelova nema ili bi taj sveukupni popravak puno koštao. Možda je rezalište njena sudbina, no postoji grupica ljudi koji zagovaraju otkup broda kako bi se spriječio taj ishod. Nešto kao brod TIJAT koji je spašen u zadnji trenutak te je sada u vlasništvu Šibensko- kninske županije koja ga planira obnoviti. Tu još Hrvatski registar ima svoje uvjete za produžetak brodskih svjedodžbi, ali se nadamo kako će brod opet ploviti. 

Od svih brodova koji su plovili na liniji 807, a koji su u vlasništvu Jadrolinije, još samo plovi PREMUDA, a POSTIRA je u raspremi.