Na nedavno održanom Dubrovnik EXPO-u, događaju usmjerenom na mlade u regiji koji promovira obrazovanje, sudjelovao je i MORH u društvu Hrvatske vojske.

Na izložbenom prostoru Ministarstva obrane, zainteresirani posjetitelji imali su mogućnost razgovarati s djelatnicima Središnjice za upravljanje osobljem, pripadnicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Satnije mornaričko desantnog pješaštva Hrvatske ratne mornarice, a od kadeta, djelatnika Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ i predstavnika Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, mogli su iz prve ruke doznati kako je studirati na vojno-studijskim programima.

Interes je bio toliki da su se rado time pohvalili na stranicama MORH-a. Kako su naveli, mnogobrojni učenici srednjih škola zainteresirani su za vojno-studijske programe Vojno inženjerstvo, Vojno vođenje i upravljanje, Aeronautika (smjer vojni pilot i vojna kontrola zračnog prometa) i Vojno pomorstvo, mogućnosti stipendiranja te ostale prednosti vojnog poziva i mogućnosti osobnog razvoja unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Podijelili su čak i izjavu jedne od maturantica, među nekoliko tisuća onih koji su posjetili Dubrovnik EXPO.

“Najviše sam se zainteresirala za Hrvatsku vojsku prošle godine kada sam gledala Mimohod te sam nakon toga počela istraživati mogućnosti studiranja. Zanimljivo mi je što je studij jako dinamičan i kasnije je osiguran posao. Privlači me takav način života i disciplina te smatram da je to pravi poziv za mene”, kazala je Andrea koja planira upisati studij Vojno vođenje i upravljanje.

ROČNICI I IZ DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

S obzirom na to da su mladi očito pokazali veliki interes na samom Dubrovnik EXPO-u, zanimalo nas je kakav je zapravo odaziv mladih za temeljno vojno osposobljavanje i vojni poziv, ali i koliko ih je na vojnom roku iz Dubrovačko-neretvanske županije, a iz MORH-a kažu da je odaziv – izvrstan.

 „Tako se na razini cijele Republike Hrvatske od 800 ročnika i ročnica, čak 446 dragovoljaca prijavilo na temeljno vojno osposobljavanje što čini 55,75 posto ukupnog broja, a 354 su novaci rođeni 2007. godine koji podliježu obvezi služenja vojnog osposobljavanja“, stoji u odgovoru MORH-a.

Prema njihovim podacima, s područja Dubrovačko-neretvanske županije na temeljno vojno osposobljavanje upućena su 44 ročnika, od kojih dvije žene.

„Najviše ročnika je iz Metkovića, njih 13, pet ročnika je iz Dubrovnika, a ostali dolaze iz drugih manjih općina s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Ročnici s područja Dubrovačko-neretvanske županije nalaze se na temeljnom vojnom osposobljavanju u vojarni ‘General-bojnik Andrija Matijaš Pauk’ u Kninu“, dodatno su pojasnili.

Veći interes, barem kod dijela mladih, MORH je postigao kreiranjem atraktivnih sadržaja na društvenim mrežama, redovitim informiranjem javnosti, sudjelovanjem na brojnim događanjima na sveučilištima, ali i, kako sami kažu, kontinuiranim ulaganjem u podizanje standarda i uvjeta života i rada pripadnika Oružanih snaga.

ŠTO TRAŽE MLADI?

Ipak, postoje i drugi motivi, koje smo 'zagrebali' s kliničkom psihologinjom Vesnom Raguž Staničić. Zanimalo nas je traže li mladi u okvirima vojske sigurnost u poprilično nesigurnim vremenima.

„Vjerujem da da. Ono što se može primijetiti kod mladih ljudi jest da se događaju zaokreti u vrlo često neočekivanim smjerovima. Mislim da je i ovaj interes mladih za vojsku pokazao upravo to. Možemo se kratko posjetiti na ’91. godinu kada se dogodio napad na Hrvatsku. Svi se sjećamo koliko se mladih ljudi, pogotovo onih koji su dotad djelovali dosta povučeno, možda čak i ne pokazivali interes za ovakav angažman, uputilo na prvu crtu obrane. Ne u redovnu vojsku, već u pravi rat. Ovo što se događa čak i nije neočekivano“, kaže Raguž Staničić.

Objašnjava da je u jednom razdoblju nakon Domovinskog rata značajan broj mladih birao civilno služenje, a sada se događa obrnuti trend, kada ih se znatno manji broj prijavljuje za takav vid službe. Jedan od razloga je trenutna situacija u svijetu, koja budi osjećaj nesigurnosti.

„To je poriv za uzeti život i situaciju u svoje ruke, a ne prepustiti ga spletu okolnosti i nekome drugome. Mislim da dosta motivacije dolazi od aktualnih događanja u svijetu. S druge strane, mislim da su i mladi shvatili da vojska nije nešto negativno već pruža priliku i mogućnost za jedan proces sazrijevanja, koji se na neki način prolongirao kod mladih generacija. Zbog pošasti kojoj svjedočimo, a to je pojava silnih društvenih mreža, svega što se događa, a čega su žrtve najčešće mladi i oni su negdje svjesni su da to nije dobro. Ovo, nasuprot tome, je prilika da bolje emocionalno sazriju, da se bolje organiziraju i 'zgrabe' priliku za doživljaj drugih životnih vrijednosti, koje su po prioritetima ipak ispred onoga čemu su dosad bili izloženi, a to su društvene mreže i generalno Internet, umjetna inteligencija i sve ono što nas danas 'bombardira'“, objašnjava Raguž Staničić.

Na neki način je vojska, dakle, odgovor mladih na promjene u društvu i neprestani rast društvenih mreža.

„Mislim da naši mladi, koliko god bili s jedne strane podložni ovisničkom odnosu o svemu tome, s druge strane su svjesni da to nije dobro. Prepoznali su priliku za ulazak u svijet zrelijeg odnosa prema svemu - prema životu, drugim vrijednostima. Utjecaja je više, tako da ne možemo razlog i motiv pripisati samo jednom faktoru, a to su ratna zbivanja u svijetu. Mislim da je uzrok ipak nešto složeniji“, zaključila je Raguž Staničić.