Ekonomski institut, Zagreb proveo je za Uplift prvu temeljitu studiju utjecaja pandemije Covid-19 na poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Očekivano, krizu 2020. godine najsnažnije su osjetile primorske županije u kojima dominira turistička djelatnost koja je tijekom 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji, najveći udarac je pretrpjela Dubrovačko – neretvanska županija.
Dubrovačko – neretvanska županija ima najlošije pokazatelje krize, u našoj županiji se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi malih, mikro i srednjih poduzeća 36,9 posto, neto dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna se u 2020. pretvorio u gubitak od 488 milijuna, izvoz se smanjio za 64 posto, a novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto, piše Uplift.
Zbog razmjera gospodarske štete u toj županiji izazvane pandemijom, nije iznenađenje da je ta županija zabilježila najveće povećanje prihoda od državnih potpora. Državne potpore privatnim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima su u toj županiji u 2020. iznosile 109,3 milijuna kuna, što je povećanje od 200 posto u odnosu na 2019. U prosjeku je svaki mali poduzetnik u toj županiji na ime potpora u 2020. uprihodio 25,5 tisuća kuna. Dubrovačka županija je bila najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnost izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i zato što je ta županija avio-turistička destinacija, a zrakoplovni promet je tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor dolazila osobnim automobilima.
Ponovno očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te umjetnosti, zabave i rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama.
