Zanimljivo je kako upravo važeći Zakon o vodnom gospodarstvu predviđa naplatu od svih spomenutih objekata, a to, u ime Hrvatskih voda, moraju raditi jedinice lokalne samouprave. Naime, prije nekoliko godina su temeljem važećeg zakona Hrvatske vode prebacile tu zadaću na jedinice lokalne samouprave, a vodna se naknada naplaćuje putem iste uplatnice putem koje se naplaćuje i komunalna naknada.

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, ovih dana su prema jedinicama lokalne samouprave poslani napuci prema kojima se vodna naknada mora naplaćivati bez iznimaka, s čime se načelnici općina mahom ne slažu. Osim što općine moraju obavljati tuđi posao, postavlja se pitanje koliko je moralno naplaćivati vodnu naknadu, posebno vrtićima i školama i posebno u vremenu korona-krize.

Zanimljivo je i to kako je koeficijent za sve dijelove Hrvatske jednak, a visina vodne naknade ovisi isključivo o površini objekta. U prijevodu, istu naknadu će platiti vlasnik stana u centru Zagreba od 60 kvadrata i vlasnik ruševnog objekta iste površine u ruralnoj sredini.

LASIĆ: TO JE SMIJEŠNO, BEZ OBZIRA ŠTO JE U SKLADU SA ZAKONOM

„Dosad je nismo naplaćivali, a posebno ne u ovoj situaciji. Ako bismo naknadu i počeli naplaćivati vrtićima, školama i sličnim objektima, opet će to doći na naša leđa, opet će se to nadoknađivati kroz naš proračun. Meni osobno je ta odredba smiješna, bez obzira što je sve u skladu sa zakonom. Vrijedi naglasiti i kako bismo mi sada trebali raditi izmjeru vrtića, crkvi, domova kulture kojih je u Konavlima desetak, pa i više, jer naplata ovisi o površini objekta. Sve u svemu, mi to nećemo raditi, poglavito u ovoj situaciji kad u obzir treba uzeti i socijalni i moralni aspekt,“ izjavio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Kako je istaknuo, Općina Konavle je nizom mjera i pogodnosti pokušala institucijama i gospodarstvenicima olakšati krizu koja je pogodila svih, a svjestan je kako je pred nama još jedno teško razdoblje stoga ne vidi smisao u naplatama.

„Naplate javnih površina u početku uopće nismo vršili, a onda smo ih smanjili za 80 posto, smanjili komunalnu naknadu za hotele koji nisu radili više od pola godine... Hrvatske vode bi trebale napraviti isto. Zasad naplatu vodne naknade sigurno nećemo obavljati,“ izjavio Lasić.

NARDELLI: NEKA NAM PRIBAVE PODATKE!

Isto mišljenje dijeli i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli koji kaže kako ni Župa dubrovačka objektima javno društvene namjene ne naplaćuje komunalnu, ali ni vodnu naknadu te predlaže Hrvatskim vodama da pribave podatke o objektima pa će im oni poslati uplatnice za plaćanje vodne naknade.

„Što mislimo o tome, govori činjenica kako ne naplaćujemo naknadu objektima javno društvene namjene, ne samo u ovoj situaciji, nego ni inače. Ako Hrvatske vode žele naplaćivati vodnu naknadu, neka dostave podatke za objekte, a mi ćemo poslati uplatnice jer to zakon predviđa. Naime, zakonom je predviđeno da mi naplaćujemo vodnu naknadu za Hrvatske vode i prosljeđujemo naknadu njima. Istina je kako dobijemo određenu manju naknadu za taj posao, ali rado bih se odrekao te naknade nego je naplaćivao,“ izjavio je Nardelli.

Kako kaže, posljednjih je godina Općina Župa dubrovačka napravila revizije za dio površina prostora kako poslovne, tako i stambene namjene, no ne i za sve objekte.

„Predlažem da Hrvatske vode pribave podatke za objekte za koje mi nemamo podatke pa ćemo tim  korisnicima uputiti račune. No, mi to nećemo naplaćivati,“ istaknuo je Nardelli.

KNEŽIĆ: A KAD TREBA UREDITI POTOK, MORAMO PROSITI PO ZAGREBU

Ideju o naplati vodne naknade oštro je kritizirao i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić koji je kazao kako je riječ o nepravdi jer su općine prisiljene naplaćivati iznose za Hrvatske vode, a cijelu situaciju nazvao apsurdnom.

„Nemamo podatke o kvadraturi objekata pa neka Hrvatske vode angažiraju nekoga tko će napraviti izmjere. Radi se o velikoj nepravdi jer nam je silom zakona nametnuto kako to moramo naplaćivati u njihovo ime. Većina stanovništva ni ne zna kako se tu ne radi o lokalnom nametu nego o naknadi koja ide na račun Hrvatskim vodama. Cijela priča ide toliko apsurdno da nam šalju zatezne kamate ako ne ovršimo ljude. Dakle, netko je donio odluku o nametu i onda to netko drugi treba napraviti umjesto njih. A kad trebate urediti potok, onda prosimo po Zagrebu da se nešto napravi,“ kazao je Knežić.

Kako je istaknuo, nema problem s činjenicom kako se radi o zakonskoj obvezi, no smatra kako bi oni koji su oslobođeni plaćanja komunalne naknade, trebali biti oslobođeni i one vodne.

„Pretvaramo se u mjenjačnicu državnih tvrtki za koje obavljamo ono što je njihov posao. Ne kažem kako Hrvatske vode nemaju vrijedne projekte, dapače, radi se tu nerijetko o velikim infrastrukturnim projektima i glavni su pokretač u vodno-gospodarskom sustavu, ali ovo nikako nije sretno rješenje, gdje u obzir treba uzeti i socijalnu kategoriju. Na razini zakona treba odrediti tko je obveznik plaćanja naknade, a tko nije,“ izjavio je Knežić dodavši kako 'nikako ne bi trebao biti cilj da se novac prelijeva iz šupljeg u prazno'.

DUJMOVIĆ: SVE SE TO OPĆINAMA VRATI ZAŠTITOM OD POPLAVA I PROJEKTIMA

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović kazao je kako se prihod od vodnih naknada odnosno naknada za uređenje voda vraća jedinicama lokalne samouprave.

„To je naknada koju jedinice lokalne samouprave ubiru u ime Hrvatskih voda sukladno zakonu, a od nje se 10 posto izdvaja za jedinice lokalne samouprave. Dakle, jedinice lokalne samouprave od tog iznosa dobivaju postotak koji mogu investirati u što god žele. Ostalo se, sukladno zakonu, upućuje u namjenu obrane od poplava. Oko toga u RH ima puno posla pa su samo u zadnje dvije godine u našu Županiju Hrvatske vode za tu namjenu utrošile blizu 400 milijuna kuna,“ izjavio je Dujmović dodavši kako Hrvatske vode i mimo toga u krajnji jug Hrvatske ulažu izdašne svote novca.

„U Konavlima je u protekle dvije godine izgrađen kanalizacijski sustav kao i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Grudi, ali i kanalizacijski sustav u Moluntu, a radi se o investicijama koje su zajedno vrijedne preko 25 milijuna kuna. U Župi dubrovačkoj se trenutno radi na projektiranju uređenja potoka Taranta što je jedan od preduvjeta za investiciju Kupari, a vrijednost je preko 25 milijuna kuna što u cijelosti investiraju Hrvatske vode. U Dubrovačkom primorju također smo odradili nekoliko investicija, tako da su Hrvatske vode prema jedinicama lokalne samouprave i više nego korektne,“ izjavio je Dujmović dodavši kako Hrvatske vode ne mogu na svoju ruku nikome ništa oprostiti  ni da žele jer je visina naknade određena uredbom koju donosi Hrvatska vlada.

„Oni su zapravo napali Hrvatsku vladu,“ zaključio je Dujmović.