Zabrinjavajuće veliki udio hrvatskih roditelja, oko 30 posto njih, pokazuje nesklonost cijepljenju, a najviše ih je u Dalmaciji, otkrivaju podaci koje je Index dobio iz dvaju znanstvenih studija i od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Preciznije, oko 10,6% roditelja odbilo bi cijepljenje kada bi ono bilo neobavezno, dok bi ih oko 19,5% odbilo barem neka od cjepiva. Na odbijanje cijepljenja ponajviše utječu ćetiri čimbenika - mlada dob roditelja, religioznost, sklonost alternativnoj medicini i posebno teorijama zavjera. Ukratko, moglo bi se reći - glasačko tijelo Živog zida koji se zalaže za neobavezno cijepljenje.
Prema studiji koju su 2016. u časopisu Psychology, Health & Medicine objavili Anja Repalust, Sandra Šević, Stanko Rihtar i Aleksandar Štulhofer, faktor rizika da će roditelj odbiti sva ili barem neka od cjepiva gotovo je dvostruko veći kod mladih roditelja. Religioznost povećava rizik za oko 12 posto po svakom stupnju intenziteta vjerske prakse, a sklonost alternativnim metodama liječenja za gotovo 300 posto.
Vjernici, alternativci i teoretičari zavjera
Štulhofer kaže da njihova studija nije pokazala da drugi čimbenici imaju neki značajniji utjecaj na odluke roditelja.
"Klasični indikatori koji ljude razlikuju u postupcima, ponašanjima i stavovima, socio-demografski indikatori kao što su obrazovanje, dob, spol i prihodi, gotovo uopće ne razlikuju tri sljedeće skupine - one koji bi cijepili svoju djecu, one koji ne bi i one koji bi ih cijepili samo određenim cjepivima. Jedni čimbenici koji igraju neku veću ulogu su dob, religioznost i posebno sklonost alternativnim metodama liječenja", rekao je za Index.
"No zapravo čak ni ti faktori nisu jako izraženi. Primjerice, kada je riječ o religioznosti, sa svakim novim stupnjem na skali religioznosti, mjerenoj pohađanjem vjerskih institucija, rizik raste za 12 posto. Nešto jači faktor rizika je sklonost alternativnom liječenju. Ako je netko u ispitivanju rekao da je ikada u životu posjetio praktikanta alternativnih metoda liječenja, primjerice kiropraktičara, homeopata ili akupunkturista, vjerojatnost da će biti u skupini koja odbija sva cjepiva, u odnosu na one koji prihvaćaju sva cjepiva, bila je čak tri puta veća ((AOR = 2.85, p < .001)). To je najveći efekt utvrđen u našem istraživanju", dodao je naš poznati sociolog.
"Kada se svi ovi faktori zajedno zbroje, oni još uvijek ne objašnjavaju veći dio rizika odbijanja cijepljenja. Gdje se on krije? Brojna istraživanja pokazuju da se on najvjerojatnije može objasniti utjecajem društvenih mreža. Ljudi koji na internetu nalaze informacije, i to uglavnom preko foruma i različitih grupa, zapravo su najneskloniji cijepljenju. Tu najviše kolaju krive informacije, iracionalnosti i teorije zavjera", pojasnio je.
Ugrožena Dalmacija
Studija koju su proveli Štulhofer i njegovi suradnici potvrdila je istraživanje koje je godinu dana ranije objavio tim s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu, Marina Čović, Melita Galinec, Iva Ivanković, Ozana Olujić, Jana Radić, Sabina Stepić, Nikolina Šaravanja i Anita Lauri Korajlija.
Anita Lauri Korajlija kaže da joj je drago da su njihovi rezultati potvrđeni studijom koja je provedena na velikom i reprezentativnom uzorku, no ističe da su spoznaje dobivene u oba istraživanja zabrinjavajuće.
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, kaže da je najviše onih koji se protive cijepljenju u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
"Prema posljednjim podacima iz 2015., procijepljenost je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bila oko 89 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj 86 posto. Prosjek za Hrvatsku je oko 94 posto. U međuvremenu je vjerojatno malo pala", rekao je za Index Kaić.
"Posljedice po imunitet krda neće se odmah vidjeti, one se nakupljaju s vremenom", upozorio je.
