Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH raspisalo je 23. ožujka Javni poziv za davanje ovlaštenja za ishođenje lokacijske dozvole za marinu u Klačnoj luci. Riječ je o luci nautičkog turizma koja bi se nalazila u blizini Sobre, površine 7,5 hektara, a prema važećim prostornim planovima, njen maksimalni kapacitet bit će 200 vezova.
Prema neslužbenim informacijama, na javni poziv se javio jedan zainteresirani poduzetnik koji se vezuje uz koncesijska odobrenja na području uvale Lapad. Nakon ishođenja lokacijskog odobrenja, slijedi utvrđivanje granica lučkog područja buduće marine, a tek potom raspisivanje natječaja za koncesiju.
LOKACIJSKA DOZVOLA NE ZNAČI I KONCESIJU
Kako su nam odgovorili iz Ministarstva, osoba koja dobije ovlaštenje za ishođenje lokacijske dozvole je potom dužna, u roku 18 mjeseci, ishoditi lokacijsku dozvolu i s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti je za dodjelu koncesije.
“Pritom procjena utjecaja na okoliš predstavlja prethodni korak, a rješenje o prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša definirane njime postaju obvezni dio lokacijske dozvole“, odgovor je Ministarstva uz naglasak da se temeljem ishođene lokacijske dozvole provodi javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije. Međutim, napominju i kako onaj tko je ishodio lokacijsku dozvolu, ne ostvaruje prednost na natječaju za koncesiju. No, ako ne podnese ponudu, nema pravo na naknadu troškova.
MARKET: NE ZNAMO ŠTO ZAINTERESIRANI ŽELI GRADITI
Pitali smo odgovorne u ACI-ju kao vodećem hrvatskom lancu marina koji jamči prepoznatljivu kvalitetu usluga nautičarima, zašto se nisu javili na ovaj natječaj, odakle su odgovorili kako koncesije za sve ACI marine istječu do 2030. godine.
“Stoga bilo kakva kapitalna ulaganja u marine ili širenje mreže marina za ACI nisu isplativa dok se ne razriješi produljenje koncesija”, odgovorili su.
Načelnik Općine Mljet Đivo Market ističe kako Općina, u cilju održivog otočnog života, ima interes za izgradnju luke nautičkog turizma Sobra, što predviđa i prostorni plan.
“Nismo prije raspisivanja natječaja uspjeli kod potencijalnih investitora, pa i ACI-ja izazvati interes za taj projekt, a ne znamo što zainteresirani poduzetnik ili tvrtka namjeravaju graditi i za što će ishoditi lokacijsku dozvolu, ali to mora biti u skladu sa zakonom i prostornim planom. Cilj je da se ovaj projekt realizira i pratit ćemo ga unutar svoje nadležnosti“, kaže Market.
MORSKI BIOLOG: PROJEKT JE KRIMINALAN
Klačna luka je inače prelijepa prirodna uvala i plaža poznata po mirnom okruženju, čistom moru i prirodnim ljepotama. Dio Mljećana stoga nije suglasan s izborom lokacije buduće marine. Ugostitelj Dragan Bašica kaže da je ideja super i da će pomoći razvoju otoka, a Pavo Dabelić Polo nije za marinu nego više zimskih vezova.
“Ima boljih lokacija, ali sad kad je jedini hotel zatvoren, otok vode krivi ljudi i Bog je reko laku noć. Vala je tamo duboka, s marinom neće nitko izgubiti, ali ekonomisti moraju konačno utvrditi strategiju razvoja i preživljavanja“, kazao je.
Ronilac Mario Orlandini pozdravlja svako ulaganje u otok, no kaže da su Polače i ljeti i zimi sigurnije za nautičare.
“Klačna luka nije sigurna, naročito zimi i tamo ni otočani ne drže svoje barke. Još od doba Rimljana bolja lokacija su Polače, gdje bi se izgradnjom marine dodatno zaštitila priroda i riješio problem nekontroliranog sidrenja“, kaže iskusni ronilac.
Najglasniji protivnik marine je zapovjednik jahti i morski biolog Vedran Matana.
“Za općinu je projekt dobar iako je s ekonomske, ekološke i strane napretka otoka promašen, da ne kažem-kriminalan! Nerentabilan je, a investitori su ih odbili i stoga što projekt nema smisla. Samo netko s osobnim interesom može potpisati pozitivno mišljenje u Studiji utjecaja na okoliš u ovom projektu. Sobra neće dobiti napredak nego još jednog zagađivača u netaknutom dijelu uvale, između jedinih dviju plaža u Sobri i sjevernoj strani otoka”, oštro će Matana koji smatra kako će projekt uništiti polja posidonije i zelenog dijela krajobraza uz morsku obalu.
“Postaviti marinu između plaža koje će biti zagađene fekalijama jer charter brodovi nemaju (niti bi plaćali) izbacivanje crnih voda je suludo. Osim tog opasnog biološkog sadržaja, morem bi plutale mrlje nafte i ulja iz motora plovila”, dodaje Matana te predlaže drugo riješenje.
“U drugom dijelu nekad prekrasne vale napravilo se pristanište s ugostiteljskim sadržajima i pumpom za gorivo, idealnom za susjedstvo marini: lokalni ljudi tu vezuju svoje brodove. Imate idealnu situaciju napraviti marinu u bolje zaštićenom dijelu vale sa svim sadržajima i pritom, što je praksa svih marina, uvjetovati koncesionaru izgradnju lučice lokalnom stanovništvu. Ako je to previše, nudi vam se i mogućnost- uredite sobransku rivu s 20 vezova i podignite izgled mjesta kao puno naših malih otočkih mjesta”, predlaže Matana.
ZADOVOLJAVANJE FORME
Sporno je i to što je područje jedno od najgušćih staništa strogo zaštićene posidonije, što komentira prorektorica dubrovačkog Sveučilišta dr.sc. Marijana Pećarević, inače znanstvenica s Odjela za primijenjenu ekologiju.
“Sveučilište u Dubrovniku, odnosno Odjel za primijenjenu ekologiju, nije zaprimilo službeni upit niti je uključeno u izradu procjene utjecaja na okoliš. Morska cvjetnica koju mi najbolje znamo pod imenom voga (lat. Posidonia oceanica) je endemska vrsta u Sredozemnom moru, raste samo na ovom području i ne može se naći u nijednom drugom svjetskom moru. Zbog važnosti ove osjetljive vrste u Hrvatskoj je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a na europskoj razini Direktivom 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore EU i dio je “Natura 2000“ ekološke mreže zaštićenih područja kojom se pokušavaju zaštititi najugroženije europske vrste i staništa”, kaže Pećarević.
Kako objašnjava, livade voge važne su ne samo jer proizvode kisik u moru (i vežu ugljikov dioksid), nego su i područja velike biološke raznolikosti i najvažniji priobalni ekosustav. Stanište su, dodaje, brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i rane razvojne faze mnogih riba, pa su važne i kao mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od sto vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Uz to, svojim rizomima vezuju morsko dno i smanjuju eroziju i odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja.
“Voga ima jako važnu ulogu u ekosustavu mora ali, nažalost, često raste u područjima gdje na nju negativno djeluju ljudske aktivnosti kao sidrenje, akvakultura, gradnja, nasipanje i općenito onečišćavanja mora“, kaže Pečarević te komentira konkretni slučaj na području Klačne luke.
“U ovom konkretnom slučaju može se (i mora) inzistirati na profesionalnoj i transparentnoj procjeni utjecaja na okoliš, što je u Hrvatskoj nažalost rijedak slučaj, o čemu sam s grupom autora već izlagala na konferenciji koja se bavi upravo ovim područjem. Procjene utjecaja na okoliš, koje naručuje i izvođačima izravno plaća investitor, što je prvi i najveći problem, kod nas se najčešće odrađuju na način da se zadovolji forma, uglavnom bez ikakvih terenskih istraživanja ili analiza, često sa zastarjelim i nerelevantnim podacima iz literature”, kaže Pećarević dodavši - nadam se da to ovdje neće biti slučaj.
