Dan nakon što je voditelj na izletničkoj brodici Kača izgubio život, uz devet spašenih osoba uključujući i petogodišnje dijete, postavljaju se pitanja o stvarnom uzroku ove nesreće između Otočića Glavata i hridi Crna seka, i je li se ona mogla izbjeći.

Zasigurno da je jedan od uzročnika prevrtanja blizu otočića Glavata jak maestral koji je cijeli dan puhao. To je vjetar koji je, posebno u ljetnim mjesecima duž jadranske obale, u brojnim slučajevima uzročnik materijalnih šteta na plovilima u situacijama kada jak vjetar puše velikom jačinom te sidra oru morskim dnom i vuku plovila do kopna gdje udaraju o kraj te se u brojnim slučajevima i potope.

No, u plovidbi je to rijetkost iz više razloga, a jedan od njih je i taj što je za pretpostaviti kako većina voditelja plovila ne plove u slučaju da prognoza i aktualna situacija predviđaju loše vremenske uvjete.

Čitatelj dubrovačkog dnevnika koji pozna vlasnika i njegovu brodicu Kača napisao je kako godinama gleda spomenutu brodicu kako se po maestralu vraća s Mljeta te da se zbog nestručnog nadodanog nadgrađa velikog gabarita i težine, a time i pomaknutog sistemnog težišta na gore, valjala po moru na granici prevrtanja. Čitatelj koji je svjedočio iskrcaju gosta s Kače, a nakon prelaska kanala prema Pelješcu, govori kako su gosti s brodice izlazili izbezumljeni od straha. Dodaje pritom kako sumnja da se itko od tih gosta više ikad ukrcao na bilo kakav brod.

‘Izmjene koje su na tom brodu napravljene na štetu njegovog stabiliteta nisu smjele biti tolerirane od nadležnih institucija jer je već pri samom pogledu na taj brod (op.a. Adriatic) na moru bilo jasno da će se ovo jedan dan dogoditi, nažalost sa smrtnom posljedicom,’ zaključuje čitatelj Dubrovačkog dnevnika.

Za potvrdu ovog mišljenja pitali smo i ljude koji su više desetljeća proveli u sektoru pomorstva, ali i koji imaju cjeloživotno iskustvo s gradnjom brodova.
Nema sumnje kako je nadgrađe nestručno napravljeno, rekao nam je sugovornik koji je ovaj događaj usporedio s brodićem Basto i pomorskom nesrećom iz svibnja 1988. godine, u Koločepskom kanalu, kada je more odnijelo šest života uključujući i kapetana. Brod Basto je tog subotnjeg popodneva potonuo te završio na dubini od gotovo pedeset metara. Basto je prije toga modificiran visokim i teškim nadgrađem te prema svjedočenju sugovornika lučki kapetan nije želio vlasniku registrirati brod te je zahtijevao pregled Hrvatskog registra brodova koji su mu i dali dozvolu ali su mu pritom uvjetovali puno balasta u santinama. Balast je tog tragičnog događaja prilikom jakog juga, probio dno te je brod potonuo za manje od minutu, a s njime i kapetan i petorica putnika. 

Preminuli voditelj brodice je 66-godišnji Vlatko Peko iz Ploča ovom rutom je prevozio goste dvadesetak godina i zasigurno je imao i više nego dovoljno iskustva da prevlada sve vremenske uvjete. No, kako to uvijek biva, nevolja nikad ne dolazi sama, pa je pitanje jesu li lošim vremenskim uvjetima, lošem stabilitetu broda nadodani i gubitak pogona. Odgovor na to pitanje vjerojatno zna samo preminuli kapetan. 

Službeni uzroci aktualne pomorske nesreće još nisu poznati, očevid u trenucima objave ovog teksta i dalje traje, a provodi ga Lučka kapetanija Dubrovnik u suradnji s dubrovačkom policijom. 

Vezani članci:

NAKON TEŠKE POMORSKE NESREĆE Poznat je identitet voditelja brodice i odakle su putnici

Mario Orlandini spasio je putnike s 'Kače', a izvadio je tijelo kapetana, čovjeka kojega je poznavao 20 godina

U BLIZINI MLJETA Prevrnuo se izletnički brod, jedna osoba se utopila