Premda se u kulturnim i političkim krugovima kalkuliralo s nekoliko imena kandidata za nasljednika Zlatka Hasanbegovića, od Jasena Mesića do Andre Krstulovića Opare, u zadnje vrijeme najčešće se spominje ime Nine Obuljen Koržinek kao moguće ministrice kulture u novoj vladi koju sastavlja novi šef HDZ-a Andrej Plenković.
Nina Obuljen Koržinek je znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, a za vrijeme mandata ministra Boža Biškupića i njegova nasljednika Jasena Mesića bila je pomoćnica ministra te državna tajnica u razdoblju od 2006. do 2011. godine. S obzirom na to da je bila koordinatorica za Europsku uniju i članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske EU, može se reći da dobro poznaje i funkcioniranje europskih institucija. Bliska je mladim hrvatskim europarlamentarcima, pa tako i Andreju Plenkoviću, i može se svrstati u kategoriju novih europski orijentiranih, pragmatičnih političara domoljubnog smjera.
Kako se godinama bavi kulturnim i medijskim politikama u kontekstu europskih integracija i odlično poznaje zakonsku regulativu, posebno vezanu uz audiovizualnu praksu, slovi kao vrsna stručnjakinja. Zbog toga je na mjestu ministrice kulture, kako sada stvari stoje, priželjkuju kulturni djelatnici i s desnog i s lijevog spektra političke scene.
Naime, kulturna zajednica očekuje nekoga tko će moći pribrano i staloženo, bez ekscesa, uvesti red u resor kulture, čak i podići budžet za kulturu na jedan posto. Općenito se drži da bi Nina Obuljen Koržinek zbog svog minulog rada mogla dobro posložiti stvari u tom devastiranom sektoru i omogućiti mu nesmetano funkcioniranje, piše tportal.
Rođena je 1970. u Dubrovniku u obitelji Nikole Ćiće Obuljena, koji je početkom '90-ih bio HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika u neovisnoj Hrvatskoj. Teatrologinja Mani Gotovac joj je daljnja rodica. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je 2013. godine na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod naslovom 'Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa'.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
