"Generacija maturanata Slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića Dubrovniku 2022.-2023. ovom izložbom označava kraj svog četverogodišnjeg školovanja, razdoblja koje je označeno  pandemijom i izolacijom. Nadam se kako će ova završna izložba kao i sjećanje na godine zajedničkog rada predstavljati uspomenu trajniju od izolacije koja se je dogodila na samom početku", poručuju iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića. 

Završni radovi koji su predstavljeni na ovoj izložbi, izvedeni su gotovo u potpunosti tradicionalnim slikarskim tehnikama, u okviru nastave predmeta Crtanja i slikanja, Slikarskih tehnika i materijala, te Restauriranja i slikanja kopija.

Marija Baselli je koristeći tehniku ulja na platnu stvorila vlastitu kompoziciju, tematizirajući odnos čovjeka i prirode, prizorom ljudi u krajoliku. Razvijajući kompoziciju kroz desetke prethodnih studija Marija je uspostavljala vlastite izražajne postupke osvještavajući odnos između svog rada i povijesnih primjera slikarstva srodne tematike; Kaspara Davida Fridricha, Cezanne-a, Rousseaua, pa i onih bližih autora koje je mogla susresti i u našoj Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Mihaela Miljak izvela je slikarsku kompoziciju u kombiniranoj tehnici tempere i akrila na platnu. 

Romantični motiv slikarski je suzdržano ali uvjerljivo provela.Uvjerljivost se očituje u linearnosti stilizacije i izbalansiranom tonskom koloritu cjeline. Mihaela je i u ovom radu pokazala svoju sposobnost izvedbe  jasne stilizacije čije izvorište možemo naći u području ilustracije i animiranog filma. Na taj način ovaj rad  dobija suvremenu notu multi-medijski motiviranog slikarstva.  

Tibor Mladinov u seriji crteža istraživao je motiv portreta. Iako je tijekom školovanja izrazito naginjao kolorističkoj tradiciji francuskog ekspresionizma (fovizma), u završnom radu se je svjesno ograničio na proučavanje elementarne crtačke tehnike preispitujući i nadograđujući svoje crtačke sposobnosti.

Izveo je niz crtačkih portreta, najprije analitičkih kopija povijesnih predložaka, te konačno i portret uživo promatranjem modela, zaokružujući cjelinu.

Anđela Papac je tehnikom ulja na platnu izvela kopiju slike  „Kupačica” iz 1983. godine, hrvatskog slikara Ferdinanda Kulmera(1925.-1998.).  Jedno od antologijskih djela „nove slike” s početka osamdesetih, svojim  sadržajem i izvedbom  očaralo je i Anđelu. Anđelin slikarski rukopis odgovara temperamentu uzora, tako da je proces rezultirao ne samo kopijom već i uvjerljivom interpretacijom izvornika.

Gabriela Puljizević izvela je autoportret velikog formata u tehnici ulja na platnu. Njen rad nastao je pod utjecajem suvremenog fotorealizma, pokreta koji još od sedamdesetih godina, a naročito u „novom svijetu” kontinuirano održava na životu slikarstvo kao način pripovijedanja. Gabriela je taj imperativ realističnog prikazivanja u ovom slučaju vlastitog lika, obogatila i ekpresionističkim slikarskim postupkom.

Helena Pušić izvela je kompoziciju u tehnici ulja na platnu, koristeći se prije svega postupkom imaginacije. Poticaj za njen rad nije predstavljalo promatranje i  ilustriranje vanjskog motiva, ovdje  se ne radi  o portretiranju neke postojeće osobe. Helena je prije svega usmjerena na ispitivanje slikarskih postupaka. U ovom slučaju radi se o poentilističkoj tehnici kolorističkog  moduliranja volumena. 

Anika Stražičić u svom završnom radu proučavala je mogućnosti kombinirane tehnike.

Postupak u kojem je koristeći postojeće strukture drveta na daskama stvarala prizore romantičnih krajolika ne podrazumijeva ilustriranje prethodne ideje ili priče, već otvara prostor slučajnosti. Ovi radovi  bili su  vježba prema umjetničkom izražavanju koje vrednuje najfinije razlike  naspram žestokih ekspresija i kontrasta. Slikarstvo koje u prvi plan stavlja promatranje i opažanje nasuprot osmišljavanja i provedbe ideje.