test

Nikša Restović: U dva mjeseca smo zbog glisiranja ispisali kazne 'teške' preko 172 tisuće kuna!

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
More je gotovo uvijek nesigurnije od kopna. U intervjuu za Dubrovački dnevnik, Restović govori o svemu onome što radi Pomorska policija kako biste se i tu osjećali sigurno. 

Pomorska policija zadužena je za brojna događanja i aktivnosti na moru i obali, ali ne za sve. Ipak, najčešće su prva adresa na koju se građani obraćaju ako utvrde bilo kakve nepravilnosti na moru. Čak i kada one nisu u njihovoj nadležnosti, pripadnici Postaje pomorske policije Dubrovnik na njih ne zatvaraju oči. Koji je njihov djelokrug rada, koliko je njihov posao zahtjevan i specifičan te kakve napore ulažu kako bi se poboljšala razina sigurnosti na moru, u intervjuu za Dubrovački dnevnik govori načelnik Postaje pomorske policije Dubrovnik Nikša Restović. 

Restović je zaposlen u MUP-u od 1996. godine gdje je prvotno radio u Postaji prometne policije. U Službu za granicu Policijske uprave je stigao 2013., a od 2019. godine obnaša funkciju načelnika Postaje pomorske policije Dubrovnik. 

Nekako se čini da sve ono što se događa na moru, građani poistovjećuju s nadležnošću pomorske policije. No, to nije baš tako. Što je zapravo nadležnost pomorske policije?

Postaja pomorske policije Dubrovnik je specijalizirana policijska postaja sa sjedištem u Dubrovniku. Jedina je policijska postaja pomorske policije na području PU dubrovačko-neretvanske te pokriva akvatorij teritorijalnog mora Hrvatske od rta Ruzmarin do Rta Oštra, ukupne površine od 2.050 km2, od čega je 126 km2 kopneni dio, dok se ostali dio odnosi na more, te granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu. Državna granica na moru prostire se u dužini od 114,6 Nm i to prema otvorenom moru 92,5 Nm, dok je privremeno razgraničenje ne moru prema Crnoj Gori 14 Nm i prema BiH 8,1 Nm.

Tijekom službe na moru, policijski službenici primarno obavljaju nadzor državne granice na moru odnosno vanjske granice EU sukladno zakonima i europskim uredbama kojima je to uređeno. Aktivnosti su usmjerene prvenstveno na sprječavanje nezakonitog prelaska državne granice na moru, sprječavanje nezakonitih migracijab te suzbijanja svih oblika prekograničnog kriminaliteta. 

U području teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda pomorska policija provodi kompenzacijske mjere, a u slučaju uočavanja prekršaja iz domene morskog ribarstva, sigurnosti plovidbe ili drugih vrsta prekršaja, protiv prekršitelja poduzimaju se zakonima propisane mjere. Naime, pored primarnih policijskih poslova, policijski službenici su od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ovlašteni za obavljanje inspekcijskog nadzora u kontroli prometa na moru, a od Ministarstva poljoprivrede Uprave ribarstva za nadzor i kontrolu morskog ribarstva, kroz inspekcijski nadzor. Što se tiče pomorske sigurnosti plovidbe najveći problem sigurnosti na moru je nepropisno glisiranje. Nastojimo spriječiti što više tih prekršaja, da ne bi došlo do nekih težih posljedica. 

Tema oko glisiranja je posebno aktualizirana u posljednje vrijeme. Svjedočili smo nedavno i nekim teškim nesrećama na nacionalnoj razini. Ministarstvo je pokretalo i određene akcije. 

Točno je, s tim da mi na jugu nismo imali veći broj nekih težih nesreća ove godine. Imali smo nesreću na Korčuli u kojoj su sudjelovala dva jet skija i u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne ozljede. Također, na području Cavtata smo imali situaciju nanošenja lakše tjelesne ozljede s nepoznatim plovilom. Još se utvrđuje kako se to dogodilo. 

Budući se nalazimo u jeku turističke sezone kada se na našem moru nalazi veliki broj domaćih i stranih plovila, tijekom mjeseca srpnja i kolovoza 2021. godine, Postaja pomorske policije Dubrovnik pored svojih redovnih zadataka na zaštiti državne granice na moru, nadzirala je i sigurnost pomorskog prometa na području unutarnjih morskih voda RH. U cilju sigurnosti pomorske plovidbe, proveli smo nadzor nad većim brojem plovila i utvrdili 235 počinitelja prekršaja na morskom akvatoriju gdje je zabranjen način plovidbe glisiranjem, pa su tako na mjestu počinjenja prekršaja odmah naplaćene dvije trećine iznosa novčanih kazni što u konačnici iznosi 172.533,61 kuna.  

Postoje li neke akcije koje provodite u cilju prevencije takvih nesreća?

Samostalno ne organiziramo takve akcije, ali kroz rad Područne jedinice koordinacije Dubrovnik i Područne jedinice koordinacije Ploče obavljamo takav nadzor s manjim plovilima. No, velik je akvatorij kojeg nadzire pomorska policija – Ušće Neretve, Ploče, Malostonski zaljev, otoci, pa sve do Prevlake. Većim plovilima se vrši 24-satni nadzor državne granice na moru. 

Također iz sustava zajedničkog međuagencijskog rada na području ove županije djeluju dvije područne jedinice koordinacije na području osam lučkih kapetanija, a u kojima Postaja pomorske policije Dubrovnik intenzivno sudjeluje. Svaki mjesec u lučkim kapetanijama Dubrovnik i Ploče održavaju se sastanci, kojima predsjedavaju lučki kapetani, sa svim dionicima, kao što su predstavnici državnih inspektorata, kapetanije, ribarske inspekcije, zaštite okoliša, kulture, civilne zaštite, vatrogasne zajednice, Obalne straže, carine i policije, te dogovaraju provedbu zajedničkih akcija za određene datume. Primjerice, šest puta mjesečno se na teren izađe s plovilom na kojem su prisutna sva tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru te se vrši nadzor plovila zatečenih na moru. Na tim se sastancima dogovaraju planirane redovne akcije, u cilju poboljšanja sigurnosti u pomorskom prometu, a ukoliko se tijekom mjeseca ukaže potreba za provedbom dodatnih neplaniranih akcija provode se i izvanredne akcije. 

I ova godina, ali i ona lanjska su po mnogočemu specifične u odnosu na 2019. godinu. Što se vama promijenilo?

Prilikom obavljanja granične kontrole, zabilježili smo 1800 plovila u ovoj godini, od čega je najviše jahti, dakle oko 1600. Imamo 88 ticanja kruzera i 54 ticanja trajekta 'Dubrovnik' koji prometuje na relaciji Dubrovnik-Bari-Dubrovnik. Registrirano je 135 300 putnika. Za usporedbu, taj broj je 2019. godine iznosio nepunih 2 milijuna putnika i 3 700 plovila, od čega 940 kruzera. Dakle, što je više kruzera, više je i putnika.

Ove godine nam kruzeri također dolaze, ali primjerice MSC Orchestra ima kapacitet od 3 200 putnika, a dolazila je s 800 putnika, što zbog pandemije, što zbog toga što su ljudi oprezni oko putovanja. 

I kakva je onda sada procedura kad uplovi kruzer u naše vode?

Na već postojeće zakonske procedure obavljanja granične kontrole s nadležnim ministarstvima dogovorena su pravila u cilju zaštite putnika i građana u vezi pandemije i korištenja Covid-19 potvrda. Lista putnika koja se dostavlja putem sustava CIMIS, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koja je dostavljena od strane zapovjednika broda, ovjerava granični sanitarni inspektor. On iz te liste vidi ima li netko određenu zaraznu bolest, između ostalog i Covid-19. Potom, u svom sustavu, odobri ili ne odobri ulazak tih putnika. No, zasad nije bilo nikakvih problema. Svaki put je ulaz bio odobren. Ista lista se automatizmom prebacuje u naš sustav te je mi registriramo i oni tada slobodno ulaze u RH.

A kad uplovljava jahta?

Ona mora uploviti na najbliži međunarodni granični prijelaz za promet putnika u pomorskom prometu. Ako govorimo o većim jahtama, svaka od njih ima svog agenta koji dokumentaciju dostavlja na granični prijelaz. Policija i carina obave graničnu kontrolu i potom dozvole ili ne dozvole ulazak u RH. 

Velike jahte uvijek povlače i bogate, poznate ili slavne osobe. Je li ih moguće vidjeti?

Sve te jahte dolaze ovdje, ali ako čak i izađu s tih jahti, dođu posebna vozila po njih te zaštitarska služba angažirana od strane Lučke uprave provodi nadzor nad njima, kao i nad vozačima. Sve tvrtke koje se bave takvom vrstom posla moraju imati koncesiju od Lučke uprave Dubrovnik za obavljanje takvih poslova na lučkom području te dostaviti podatke o vozačima koji se provjeravaju te se sukladno tome izdaju dozvole za ulazak i obavljanje takvih poslova. 

Na početku smo pričali o nadležnosti. Nažalost, svjedočimo intervencijama u pomorsko dobro, što također izravno nije vaša nadležnost. Ipak, građani vam se na to dosta znaju požaliti. Čija je to zapravo nadležnost?

Temeljem nečije dojave ili ako  neposrednim zapažanjem policijskih službenika zateknemo radove na pomorskom dobru, o istom se obavještava  nadležna Lučka kapetanija. Dakle, to je u nadležnosti Lučke kapetanije. Potom njihovi inspektori izlaze na teren i utvrđuju je li došlo do kršenja zakona ili nije. 

Sudjelujete u traganjima i spašavanjima ljudi na moru, pretpostavljam kako je to onaj najzahtjevniji dio posla. 

Pomorska policija na dubrovačkom akvatoriju ima raspoređeno plovilo 24/7, te je spremna pomoći kada je to potrebno. Akcijama traganjima i spašavanjima rukovodi Središnjica u Rijeci (MRCC) sa svojim područnim uredima, a to su Lučke kapetanije. Prilikom bilo kakvog takvog događaja, mi postupamo zbog žurnosti, no o tome se također odmah izvještava lučki kapetan koji koordinira akcijama. 

Koliko ste takvih slučajeva imali u ovoj godini? 

Imali smo dvije takve dojave. U srpnju je bila dojava prema kojoj je jedan mladić izašao van s barkom, obitelj ga nije mogla naći te su prijavili nestanak. Mladić je pronađen, živ i zdrav. Također, imali smo i jednu dojavu na Ušću Neretve kako je nestao surfer i kako mu je vjetar odnio dasku. Osobu smo na moru našli neozlijeđenu. 

Je li to znači da se ipak većina tih potraga sretno završi?

Pa više-manje da. Bude ponekad nešto teže, ali u zadnje vrijeme takvi slučajevi nisu zabilježeni. 

Kad se takva situacija dogodi, puno puta javnost na društvenim mrežama i u korisničkim objavama na portalima negoduje kad se traganje na moru obustavi noću. Naravno, tako se postupa da bi se spriječila još poneka tragedija, no dio javnosti ponekad za to nema razumijevanja. 

Policija postupa po uputama Lučke kapetanije. Po noći nije lako tragati zbog slabe vidljivosti. Mala je vjerojatnost da će se nešto utvrditi korištenjem svjetala, a tehničkim sredstvima je nemoguće utvrditi, pogotovo ako se traži osoba na moru. Ako se traži po kopnu i po hridima, onda se znatno povećava mogućnost ozljeđivanja policijskih službenika i ostalih koji sudjeluju u traganju. 

Nažalost, krajnji jug Hrvatske je zabilježio teške pomorske nesreće. 'Aurora' je najveća pomorska tragedija u novijoj hrvatskoj povijesti, među težima je i tragedija koja se dogodila u Koločepskom kanalu. Što se tu dogodilo?

Nesreća se dogodila u noćnim satima. Vrijeme nije bilo baš idealno, bilo je i valova… što uvijek predstavlja opasnost od nesreće, ali svoje opservacije ne bih javno iznosio obzirom kako se pred nadležnim sudom još vodi sudski postupak. 

Koliko su takve situacije emotivno teške za policijskog službenika?

Nikada nikome to nije lako, a pogotovo kada ste izravno uključeni u cijelu priču. Kad tragate, onda i vidite puno toga. Svakako, zna biti stresno i uznemirujuće.

Tko donosi odluku o tome koliko će neka potraga trajati?

Lučka kapetanija. Mi postupamo po njihovim uputama. Kad govorimo o nesreći u Koločepskom kanalu, sudjelovali smo s četiri plovila. Tu su bili i vatrogasci, vojska, helikopter, svi se uključe kad su posrijedi takve nesreće. 

Kakva je situacija što se tiče krivolova?

Evidentirani su slučajevi izlova zaštićenih vrsta kao što su prstaci, nezakonitog prelazaka državne granice od strane stranih ribarskih brodova. Tako smo u svibnju imali nezakoniti prelazak državne granice jedne talijanske ribarice koja je kasnije procesuirana zbog nedozvoljenog ribarenja u našem teritorijalnom moru. U takvim slučajevima se uključuje i ribarski inspektor. Jednakom tako, u srpnju smo u na području IGP-a, zatekli jednu albansku ribaricu. U tom slučaju, nadležna je ribarska inspekcija i Obalna straža Republike Hrvatske zbog neposjedovanja svih potrebnih dozvola. Ribarska inspekcija izašla je na mjesto događaja zajedno s policijom koja je postupala kao operativna potpora ribarskim inspektorima nakon čega je proveden prekršajni postupak pred nadležnim sudom. 

Što to građani najčešće prijavljuju?

Često se događaju slučajevi puštanja preglasne muzike na manjim brodovima za kružna putovanja ili turističkih brodica koji se usidre u uvalama u kojima se nalaze naseljena mjesta  pa mještani zovu policiju zbog narušavanja javnog reda i mira. Zna se to dogoditi i u Luci Gruž. Tu je još i prekršaj nedozvoljenog glisiranja. 

Kakva je suradnja s drugim državama?

Kad se radi o moru, najčešću suradnju ostvarujemo s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom na graničnu crtu kod Neuma. To je privremeno razgraničenje koje još nije definirano jer je specifično. To je situacija u kojoj se iz unutarnjih morskih voda ulazi u nečije teritorijalno more. Tu nemamo nikakvih problema, imamo dobru suradnju. Imamo nadzorni centar koji tehničkim sredstvima u Policijskoj postaji Ploče nadzire kamerama i radarom je li netko ulazi ili izlazi preko granice neprijavljeno. U kontaktu s GP Neum vrlo brzo riješimo bilo kakav problem. Crna Gora je također pomalo specifična zbog Prevlake gdje granična crta na moru još uvijek nije definirana. Taj dio se nadzire policijskom plovilom s mješovitom posadom. Jedan mjesec je tu plovilo hrvatske, a drugi crnogorske policije, no posada je mješovita. S njima također imamo dobru suradnju. 

Popularni Članci