Čemu je posvećena nedavno dovršena druga epizoda?
Sve epizode na kojima radimo posvećene su obrani Dubrovnika od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu. Pokriveno je razdoblje od predratnih priprema preko ratnih zbivanja u zadnja tri mjeseca ’91. godine do zaključno 15. siječnja ’92. godine kada je Hrvatska doživjela toliko dugo željeno međunarodno priznanje. Epizode su kronološki složene i uključuju prostor krajnjeg hrvatskog juga, s Dubrovnikom kao glavnim ciljem agresije, onako kako je to napravljeno u našoj knjizi „Zagonetka pobjede“. Druga epizoda nosi naziv "Rat na vratima - Hrvatska neće pasti bez ispaljenog metka" i govori o atmosferi ratne prijetnje koja se plela oko Dubrovnika krajem kolovoza i rujna, dakle pred sam napad. Sudionici i svjedoci tog vremena donose svoja sjećanja o danima prkosa i domoljublja, o akcijama naoružavanja i pregovorima, o organizaciji obrane i spoznajama koje je donio dolazak Nojka Marinovića na čelo obrane Grada te o prvim oružanim napadima na Konavle i Župu dubrovačku.

Što slijedi u sljedećim epizodama?

Ukupno će biti 25 epizoda u formatu od 50-ak minuta. Tri epizode koje ste spomenuli, a koje smo u suradnji s Gradom Dubrovnikom prikazali u dubrovačkim kinima u prosincu, posebno uz Dan dubrovačkih branitelja, zapravo su među zadnjima iz zamišljenog serijala. To su 21., 22, i 23. epizoda i sve tri su se bavile i vratile nas u 6. prosinca 1991. godine. Tada su naši sugrađani i zaljubljenici u dubrovačku povijest mogli vidjeti kakav je koncept serijala. Povratne informacije govorile su da smo pogodili. Taj koncept nastavlja se kroz sve epizode, a to znači mnoštvo sugovornika, grafičkih prikaza, animacija i arhivskih materijala složenih kronološki i prostorno. Treća epizoda bavit će se još jednim povijesnim datumom – 1. listopadom 1991., kada je pokrenut opći napad s kopna, mora i iz zraka, kada smo bili gurnuti na rub potpunog uništenja. Svaka nova epizoda nastavlja kronološki pratiti napredovanje agresora i tvrdoglavi otpor hrvatskih branitelja koji nas je sačuvao. Na taj način želimo postići da nove generacije koje dolaze steknu uvid u sve što se ovdje događalo i s kojim ciljem, da slika bude jasnija svima koji to budu gledali, bilo u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu ili recimo, u Los Angelesu. Zanimljivo će to biti i izravnim sudionicima, našim braniteljima i svima drugima, koji mogu saznati što događalo u njihovoj neposrednoj blizini, ili uopće u okruženju, istovremeno s onim čega se sami sjećaju.

Je li tu ratnu dubrovačku povijest bilo lakše pretočiti na stranice knjige ili u video?

Naša udruga „ArtFomat“ je kroz projekt „Imperial docvmenta“ počela s ovim projektom još 2007. godine, sukladno tadašnjim tehničkim mogućnostima. Format knjige je omogućio da preko 500 svjedočanstava ostanu zabilježena za vječnost na 1100 stranica, zapravo u potpunosti. Film, koji je ipak ograničen minutažom, donosi sažetke iste priče dosta dinamičnije. I jedno i drugo ima svoje prednosti i mane na svoj način, kako u procesu stvaranja tako i kao gotov proizvod. Stoga, moglo bi se reći da je podjednako zahtjevno, ali rezultat ispunjava.
Ratna tematika je posebno osjetljiva, što vam je osobno najzahtjevnije prilikom snimanja epizoda?

Najzahtjevnije je pobijediti vrijeme koje nikoga ne čeka. Morati se posvetiti projektu i gledati kako vremenom odlaze sudionici. Pridobiti ljude na suradnju i nikad ne iznevjeriti njihovo povjerenje. Već velik broj sudionika s kojima smo razgovarali nije više među nama. Smatram najvećim postignućem što smo uspjeli sačuvati dio njihovih svjedočanstava i pretočiti ih prvo u knjigu, a nastavljamo i u filmski serijal.

Koja je vaša temeljna misao vodilja i motivacija obrađujući ovakvu ratnu tematiku?

Mora vas motivirati kad netko izloži svoj život da bi zaštitio vaš. Meni je ’91. bilo 16 godina, nisam znao „kako se zovem“, a ginuli su mladići tek par godina stariji od mene. Svojom žrtvom spriječili su naše duhovno i materijalno uništenje, to se nikad ne zaboravlja. Zatim, prisjećanje na jedinstvo koje nas je održalo, pojačanja koja su stizala iz cijele Dalmacije, iz Zagreba, naši studenti i dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Meni je prvo osjećaj dužnosti, a zatim i posebne časti, biti u prilici zahvaliti im svima na ovaj način.  

Koji su vam rokovi i kad bi cjelokupni serijal mogao ugledati svjetlo dana?
Moram posebno naglasiti i ovom prilikom da smo cijelo vrijeme imali suradnju s Gradom Dubrovnikom, Hrvatskim memorijalno - dokumentacijskim centrom Domovinskog rata iz Zagreba i Muzejem Domovinskog rata u Dubrovniku. A počeli smo, ponavljam, još davne 2007. godine. Ipak je ovo projekt od općeg interesa i važno je da ga naše institucije prate i podržavaju u okviru mogućnosti i njihovog značenja. Do kraja 2027. godine planiran je završetak svih 25 epizoda što znači da bi se završavala otprilike jedna epizoda mjesečno. Kad sve bude gotovo generacije koje dolaze imat će jedno važno poglavlje dubrovačke povijesti, po mnogočemu presudno, sačuvano kao lekciju i ispričano „iz prve ruke“. Jer, kako je u svojim sjećanjima za „Zagonetku pobjede“ ispred hotela „Zagreb“ 2012. godine rekao zapovjednik obrane Grada, pokojni general Nojko Marinović: "Pamćenje je alat, a mržnja golemi teret".

IBM