Kandidat za župana Marko Giljača i kandidat za zamjenika župana Krešimir Kuran predstavili su dio programa za predstojeće županijske izbore. Govorili su o zelenim politikama, donosno o 'Zelenom planu' kojeg nose u programu. 

Giljača je na početku poručio kako odnos čovjeka prema prirodi određuje budućnost. Program za županijske izbore su podijelili na tri dijela - Zeleni plan, Plavi dogovor i Crveni odgovor. Kazali su kako će ga predstaviti u tri etape, a prvi dio, odnosno 'Zeleni plan' su predstavili danas. 

"Prirodu i prostor ne smijemo tretirati kao prazno platno za investitore, već kao nasljeđe koje smo dužni čuvati, planirati i koristiti odgovorno prvenstveno u interesu naše zajednice", rekao je i dodao kako Zeleni plan donosi konkretne mjere. 

"BEZ IZMJENE PROSTORNIH PLANOVA PO NARUDŽBI"

"U fokusu nam je zaštita prostora, ulaganje u javnu prometnu mrežu i zelena energija, očuvanje voda i zraka te održiva poljoprivreda i bioraznolikost. Od Srđa preko ušća Neretve, do Elafita, Mljeta i svih drugih otoka, smatramo da je glavni alat koji imamo u rukama Županije, donošenje novog prostornog plana", naveo je. 

"Krajnji je čas da stanemo na kraj praksi izvanrednih izmjena prostornih planova “po narudžbi” i poništimo štetne izmjene koje su dovele do prekomjerne izgradnje, pogotovo na obali i otocima", ustvrdio je Giljača. 

Najavio je i konkretne mjere. 

ZAŠTITA KORČULANSKOG ARHIPELAGA

"Zaštitit ćemo korčulanski arhipelag, odnosno proglasiti “škoje” regionalnim parkom. Time će jedinica lokalne samouprave dobiti veće ovlasti u zaštiti prostora i reguliranju gospodarske djelatnosti. Nužno je i jačanje kapaciteta Javne ustanove za zaštitu prirode Dubrovačko-neretvanske županije – osnivanjem ispostava u dolini Neretve i na Korčuli. Županija će kroz prostorno planiranje i suradnju s jedinicama lokalne samouprave raditi na povećanju broja javnih zelenih površina, s naglaskom na protupožarnu zaštitu. U suradnji sa stručnjacima sadit ćemo autohtone i na vatru otporne vrste poput čempresa, planike i hrasta crnike, te primjenjivati suvremene mjere zaštite od požara", poručio je Giljača.

Dodao je i kako će osigurati redovito praćenje kvalitete zraka, mora i vode s javno dostupnim podacima, posebice u osjetljivim područjima poput Neretve i Pelješca. Osim toga, obećavaju i žurno osigurati nadzor ekoloških parametara Malostonskog zaljeva, za koji navode kako ga je Županija naprasno i bez objašnjenja prestala financirati prije šest godina.

Krešimir Kuran je objasnio kako je četvrtina stakleničkih plinova u EU posljedica prometa. Zbog toga će, kaže, koaliciji Snaga juga prioritet biti poboljšanje javne prometne mreže. Za današnju prometnu mrežu Kuran govori kako je prilagođena turizmu i interesima prijevoznika, a ne specifičnim potrebama stanovništva.

RAZVOJ POLJOPRIVREDE

"Za razdoblje od 2021. do 2027. na državnoj razini je osigurano više od 56 milijuna eura godišnje za uspostavu javne usluge prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, uključujući i mogućnost mikroprijevoza za povezivanje naselja na otocima i u ruralnim dijelovima naše županije. No, čuvena HDZ-ova “vertikala” je – još jednom - zakazala pa vlast u županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju. Investirat ćemo u PSO, a uz to u koordinaciji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet uskladiti cijelu prometnu mrežu i građanima omogućiti značajno bolju povezanost javnim prijevozom", izjavio je. 

Ustvrdio je i kako Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijal biti zelena tržnica Hrvatske, ali i da to može ostvariti samo ako se poljoprivrednicima ponudi prava podrška – od zemljišta do tržišta. 

Objasnio je kako Županija može značajno pomoći poljoprivredi, stvaranjem okruženja i infrastrukture potrebne za rast i razvoj kroz olakšani pristup korištenju tehnološke opreme i stručnih službi.

OPASNOST PROJEKTA GORNJI HORIZONTI

"Županija će osnovati poljoprivredne inkubatore s hladnjačama i skladištima, u dolini Neretve i na otocima, te u njima zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inženjere, koji će poljoprivrednicima pomoći u prelasku na ekološki uzgoj, preradu i zelenu javnu nabavu. Razvijat ćemo lokalne pogone za preradu proizvoda te digitalne platforme i tržnice koje povezuju proizvođače i potrošače. Povezat ćemo lokalne OPG-ove s ustanovama poput škola, bolnica, domova za starije i vrtića putem zelene javne nabave. Želimo županiju u kojoj se jede lokalno, zdravo i održivo", poručio je. 

Upozorio je i kako sve to neće biti moguće ako se žurno ne zaustavi zaslanjivanje tla koje ugrožava poljoprivredu i egzistenciju stanovnika Neretve, kao i ugroze koje donosi projekt “Gornji horizonti” u BiH.

"Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu već je 100 hektara u Neretvi zbog zaslanjenja – nŽupotrebljivo, a da je više od 40 posto poljoprivrednih površina u kategoriji slabo do umjereno zaslanjeno tlo. To je problem koji, nažalost, ne može riješiti županija. No, iskoristit ćemo sve raspoložive mehanizme pritiska na Vladu da se nakon gotovo dva desetljeća ti problemi hitno riješe. I vjerujte da ćemo u tome biti neumorni", zaključio je Kuran.

"Zeleni plan je poziv na zajedništvo i odgovornost – jer prostor, priroda i budućnost pripadaju svima. U njima je Snaga juga", zaključio je Marko Giljača.