Županijska skupština, sedma po redu u ovom sazivu, održava se danas, a prva točna dnevnog reda bila su vijećnička pitanja.
VIJEĆNIČKA PITANJA:
Marko Vidović (DDS): U medijima čitamo o Agenciji za gospodarenje otpadom. Što ta Agencija točno radi?
Nikola Dobroslavić (župan, HDZ): Agencija je dosita bila tema u medijima, bez valjanoga temelja jer se očito krivo povezalo. Kad se kaže agencija, onda se misli kako je to struktura koja treba I ne treba. Agencija za gospodarenje otpadom je tvrtka d.o.o. koju je osnovala Županija po Zakonu prije više godina. To je tvrtka koja ima zadaću ispuniti obvezu županije da se utvrdi najbolji način gospodarenjem otpadom s posebnom naglaskom na Centar za gospodarenje otpadom. Ona taj posao radi s relativno malim broje zaposlenika jer se radi o pripremi projekta. Imamo lokaciju za Centar, izvršili smo Studiju utjecaja na okoliš, pokrenuli smo postupak izvlaštenja, radimo Studiju izvodljivosti koja je preduvjet za EU fondove. Za 10-ak dana bismo trebali dobiti konačnu Studiju izvodljivosti. Vrlo skoro ćemo, uvjeren sam, dobiti građevinsku dozvolu jer smo za dvije dobili dozvolu što je bio preduvjet. Projekt, uz Centar, obuhvaća šest pretovarnih stanica, a vrijedan je 50 milijuna eura. To je odgovor onima koji se pitaju što to radi Agencija.
Stipo Gabrić (HSS) sa sobom je donio mandarine: Ja sam magistrirao na ovoj famoznoj voćki. Prihodi su bili koliko je župan rekao da će koštati Centar za gospodarenje otpadom. 17. rujna je počeo otkup s cijenom 1. klase od 3,20 kuna i druge klase od 2,50. Danas, 1. listopada, prva klasa mandarine je 2,20, a druga glasa je kunu i pol. U ponedjeljak smo imali sastanak gdje se nitko od politike nije javio. Molio bih, ne zbog sebe, jer umrijet neću, propast neću, imam lijepu mirovinu, saborsku, 10 tisuća kuna, ali zbog mladih, potentnih ljudi koji su otišli iz Opuzena te odveli djecu i žene u Irsku da bi brali jabuke i jagode, bili zaštitari. Molim vas kao župana i istaknutog gospodarstvenika da poduzmete sve što možete da se zaštiti cijena mandarine.
Dobroslavić: Vrlo slikovito i uvjerljivo. Naravno kako vijećnik Gabrić ima pravo manje-više u svemu što je rekao osim što moramo biti svjesni kako tržišno gospodarstvo ne može utvrditi cijena, barem u ovoj situaciji u kojoj živimo i poslujemo. Županija nastoji pomoći proizvođačima, na njihovu inicijativu smo formirali Povjerenstvo i mislim kako malih rezultata ima. EU je prije dvije godine imala mehanizam kojim je jedan dio uroda otkupljivala, koristili smo dio gdje se poklanja ranim ustanovama i to je funkcioniralo dosta dobro. Imali smo ideju da Ministarstvo osigura jedan dio otkupa i bit će prilike oko toga s njim porazgovarati.
Kristina Ćurčija (SDP): Prošli tjedan će biti zapamćen po požarima. Većinom se radi o području gdje su borovi. Alepski bor pri velikoj temperaturi rastvori šišku koja zasjemenjuje prostor na koji padne i tu se mogu pojaviti mladice alepskog bora. Šumari ga vole, vatrogasci mrze, trebalo bi razimisliti o drugim vrstama. Potrebno je o tome promisliti i pristupiti pošumljavanju kako se alepski bor ne bi raširio i za 10 godina opet ne bismo gledali ovakve prizore velikih požara.
Drugo pitanje, hoćete li poduzeti mjere kako bi se financijskim sredstvima pomoglo u saniranju termoterapije?
Kad će se raspisati natječaj za ravnatelja Doma umirovljenika Dubrovnik i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode?
Dobroslavić: Imali smo tri požara na području Županije, dva su bila posebno teška jer su bili blizu naselja. Proglasili smo elementarnu nepogodu. U Orebiću su stradala četiri stambena objekta, uputili smo vještaka za procjenu štete. Što se tiče pošumljavanja, u Trsteniku smo imali taj primjer lošeg pošumljavanja I imali smo inicijativu prema Hrvatskim šumama i vlasnicima zemljištima pa smo vidjeli kako je otpilan dio borova što je po meni dobro jer se rješava pitanje truleži i nametnika, ali je dio ostao, pretpostavljam zbog imovinsko-pravnih odnosa. No, privatno vlasništvo moramo poštovati, ali i napraviti što možemo kako se bor ne bi sadio.
Što se tiče termoterapije, mi ćemo sanirati taj problem. To je elementarna nepogoda koja se dogodila. Pronaći ćemo sredstva.
Što se tiče ustanova, bit će raspisani natječaji.
Krešimir Kuran (SDP): Jeste li protiv uvođenja građanskog odgoja?
Donijeli smo odluku o kupovini udžbenika za prve razrede. I ove godine smo to napravili, neki ravnatelji čuvaju te knjige, a neki su dobili naputke da bace knjige.
Dobroslavić: Građanski odgoj kao poseban izvannastavni predmet je nepotreban. Imamo kurikulum koji su donijela nadležna tijela i mislim kako je to dovoljno. Građanski odgoj je u sklopu toga već sadržan i on se provodi, nema potrebe da uvodimo predmete koje je uvela Rijeka.
Nitko ispred Županije nije dao takav naputak, a ravnatelji će raditi prema odluci.
Marinko Pažin (HSP AS): U kojoj su fazi projekti u lučkom I pomorskom dijelu? Spominje se 400 milijuna kuna. Jesu li to EU sredstva ili RH? U kojoj su fazi Vela Luka, Perna, Polačišće.
Dobroslavić: Imamo osam projekata koje smo pripremili ili su u završnoj fazi po pitanju financiranja iz EU fondova. Riječ je o programima za bolje povezivanje otoka. Za koji dan će radovi početi u Dominču, potpisani su ugovori. Očekujemo kako će se dio projekata prijaviti do konca godine.
Pero Jerković (Most): Na Županijskoj internet stanci je objavljena vijest o sastanku župana s kolegama iz Hercegovačko-neretvanske županije te se spominje izvorište Doljani. Nastavlja li se postupati po tom pitanju ?
Malo tko se usudio pisati o javnoj dražbi oko zemljišta na Petki. Franković se povukao bez ispaljenog metka. Zašto ste dopustili da se to kupi, zašto o tome ne znamo ništa?
Poznato je kako ste jedan od najvećih dioničara Osmina. Čudi me kako se niste aktivnije uključili u privatizaciju Maestrala.
Dobroslavić: Imali smo sastanak s našom prijateljskom županijom. Razmatrali smo brojne zajedničke teme, od opskrbe vodom Ivanice do pomoći Neumu za popravak infrastrukture. Govorilo se i o izvorištu Doljani koje jest izvorište Grada Metkovića. Nije se govorilo o zapisnicima nego je utvrđeno kako će Metković I Čapljina utvrditi koji je način na koji će se koristiti ili neće izvorište Doljani. Predmet rasprave je bilo I jedno odlagalište u blizini koje prijeti području oko Doljana gdje je Općina Čapljina zatražila pomoć od RH.
Što se tiče Petke, Javna ustanova upravlja park šumom kojoj je osnivač DNŽ. Upravlja se tim područjima bez obzira na vlasništvo. Ponuda za Županiju da kupi tih 70 tisuća metara četvornih nije bila prihvatljiva jer bi Županija ušla u nešto za što nema opravdanje. Bez obzira čije je to vlasništvo, JU ima odgovornost koju ima. Što je Grad radio, u to ne bih ulazio.
Ponosan sam na privatizaciju koja se tiče Osmina i jedan od 30 sam dioničara. Što se tiče Maestrala, bilo bi nam drago ako se jave tvrtke s našeg područja i zaposlenici. Što se tiče Županije i naše koalicije, svaki dobar prijedlog zaposleničkog dioničarstva ćemo podržati, ali on mora biti dobar i cjelovit.
Alan Farac (HDZ): Što se dogodilo u Općini Lastovo? Došlo je do blokade računa, dječjeg vrtića, neisplate plaća, kao i računa za struju, internet i telefon. Koje su objektivne, a koje subjektivne okolnosti te kolika je odgovornost samog načelnika?
Dobroslavić: Lastovo ima svoje probleme i te probleme razumijemo. Oko ovrhe i blokade činjenice su sljedeće – ovrha je došla Općini nenadano i nisu odgovorni za to. Zaduženje se dogodilo u mandatima prije ovoga. Odgovornost općinskog vodstva je ta što, kad je već bila ovršena, općina je imala pravo ograničiti ovrhu na nužna sredstva. To je načelnik propustio napraviti jer je mogao izbjeći blokadu cijele općine. Odgovornost je i u tome što je prije ove ovrhe imao dvije ovrhe od dva ministarstva jer nije koristio sredstva za namjenu koju su mu dali. Bez obzira na izneseno i što za to nismo odgovorni, odlučili smo interventnim sredstvima pomoći. Isplatili smo dvije plaće tetama u vrtiću te se nastavile raditi. Naravno kako nećemo preuzeti vrtiće na sebe. Oni su jedinica lokalne samouprave, ali smo pomogli tako što smo spriječili da se zatvori vrtić. Općina je deblokirana, deblokirali smo je. Ovrha je plaćena. Na njima je daljnje poslovanje. Upozorio sam ih kako odgovorno moraju voditi općinu.
Marko Giljača: Tijekom ovog ljeta, na malom mulu je došlo do zagrađivanja. Riječ je o ogradama kako bi se omogućio ukrcaj i iskrcaj putnika s kruzera. Prekršen je jedan zakon. Ako se mali mul tretira kao granični prijelaz, on kao takav mora biti ucrtan u prostorno-plansku dokumentaciju što nije slušaj. Nama je to neprihvatljivo. Znamo kako Županijska lučka uprava mora zarađivati, ali namjerava li Županija i sljedećeg ljeta kršiti zakone?
Drugo, jučer je započeta javna rasprava oko Županijskog-prostornog plana. Zašto, po treći put, imamo javnu raspravu? Padaju mi na pamet dva razloga; uvode se nove investicije ili je došlo do greške u proceduri.
Dobroslavić: Što se tiče malog mula, ne bih na pamet dogovarao, zatražit ćemo ga od Županijske lučke uprave. Imali smo ovog ljeta inspekciju Ministarstva koja je utvrdila kako tu treba postaviti drugačiji red. Mislim kako su oni tražili ograde. Naravno kako Županija ne krši zakone niti to namjerava.
Što se tiče izmjena i dopuna, a dva su razloga. Kad imate javnu raspravu, onda vam se pojave dobre ideje i primjedbe za uvrštenje u plan, a to ne možete jednostavno uvrstiti u plan. Drugi razlog jest taj što nam se tijekom javne rasprave došla inicijativa od Hrvatskih cesta da se drugačije riješi trasa brze ceste Dubrovnik-Zračna luka-Dubrovnik. Župa dubrovačka je bila protiv bilo koje trase od one koja je utvrđena, ali su se pokolebali. Ova trasa naime ide ispod, a ne iznad sela.
Fotogalerija uskoro!
