"U Europi se upravo gradi Fehmarn Belt, golem podmorski željezničko-cestovni spoj koji će ispod Baltičkog mora povezati Dansku i Njemačku, i to kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata našeg vremena. To je projekt koji ljudima vrlo jasno pokazuje da suvremena Europa više ne razmišlja u okvirima 'može' ili 'ne može', nego u okvirima kako najbolje i najpametnije tehnički riješiti složen prometni problem. Upravo zato Dubrovnik mora razgovarati o svojoj željeznici bez predrasuda", poručuje Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.
"Ako se u Europi može graditi ovakav podmorski megaprojekt, onda 20-ak kilometara hibridne željeznice od zračne luke Dubrovnik do grada nije nikakva znanstvena fantastika, nego ozbiljno infrastrukturno pitanje koje traži najbolji model, najpovoljniju trasu i najrazumnije financiranje. Dubrovnik ne treba raspravu o tome je li željeznica moguća, nego o tome koji je model najpametniji", smatra Dujmović.
Dok se ponovno otvara rasprava o prometnom povezivanju Dubrovnika sa zračnom lukom, Valentin Dujmović ističe da rješenje ne treba tražiti u jednoj ekstremno skučenoj ili preskupoj varijanti, nego u hibridnom modelu koji kombinira više vrsta željeznice i prilagođava se terenu, prostoru i financijskim mogućnostima. Takav pristup omogućio bi da se što kvalitetnije i što jeftinije poveže zračna luka s Gradom Dubrovnikom, uz važnu stanicu u Župi dubrovačkoj kao prirodnu točku ulaza i izlaza za lokalno stanovništvo, ali i uz izravno uključivanje Konavala, jer se prva stanica nalazi upravo na području zračne luke u općini Konavle.
'NIJE TO ZNANSTVENA FANTASTIKA'
"Ne govorimo o znanstvenoj fantastici, nego o pametnom prometnom rješenju. Želimo sustav koji će rasteretiti cestu, olakšati život našim sugrađanima i gostima te povezati Konavle, Župu i Grad Dubrovnik na način koji je dugoročno održiv”, poručuje Dujmović. U njegovoj viziji dio trase mogao bi ići površinski, dio povišeno, a dio gdje je potrebno i kroz kraći tunel, kako bi se dobilo najbolje tehničko i financijsko rješenje za dubrovačko područje.
On podsjeća i na dubrovačku željezničku povijest. Dubrovnik je, kaže, već imao željezničku vezu s Konavlima i gradom kroz poznatog Ćira, koji je prometovao od 1901. godine. Zato mu je danas teško prihvatiti tvrdnje da 20 kilometara suvremene željeznice “nije moguće”.
"Ako smo imali vlak prije više od sto godina, onda je besmisleno danas tvrditi da je moderna željeznica nemoguća. To nije argument, to je odustajanje od promišljanja”, ističe.
Dujmović dodaje i da se u svijetu danas grade golemi prometni i inženjerski zahvati, od velikih željezničkih tunela kroz Alpe do podmorskih i prekograničnih veza. Zato je, prema njemu, 20-ak kilometara hibridne željeznice prema zračnoj luci projekt koji treba ozbiljno analizirati, a ne odbacivati na prvu.
'STANICA U ŽUPI JE KLJUČNA'
U Europskoj uniji se, kaže, ne raspravlja o tome treba li željeznica, nego kako je najbolje financirati, projektirati i uklopiti u postojeći sustav. Posebno važnom smatra stanicu u Župi dubrovačkoj, koja bi bila ne samo tehnička nego i funkcionalna točka za stanovnike tog područja.
“To je logika suvremenog javnog prijevoza: nije cilj samo dovesti ljude do krajnje točke, nego im omogućiti pristup sustavu tamo gdje stvarno žive i rade. Zato je stanica u Župi ključna”, navodi Dujmović. Prema njegovu mišljenju, to je upravo prednost hibridnog modela nad skupljim i rigidnijim rješenjima, jer omogućuje više pristupačnih točaka i veću prometnu učinkovitost. Kao dodatni argument navodi i europsku financijsku potporu.
Europska unija kroz Connecting Europe Facility financira projekte transportne infrastrukture, posebno one koji zatvaraju “missing links”, prekogranične veze i projekte s velikom europskom dodanom vrijednošću. CEF Transport za razdoblje 2021.–2027. ima proračun od 25,8 milijardi eura, a Europska komisija je 2025. najavila daljnje prioritiziranje velikih željezničkih projekata, uključujući visoku brzinu i bolje povezivanje europskih mreža. Za Dujmovića je poruka jednostavna: Dubrovnik ne smije ostati zatočen u raspravi o cestama i gužvama. “Najlakše je reći da se nešto ne može. Teže je pogledati što rade Europska unija, Austrija, Francuska, Italija, Njemačka i drugi te pronaći model koji odgovara Dubrovniku. Upravo to trebamo napraviti”, zaključuje.
