Predsjednik, članovi Vlade, župan i predstavnici struke jučer su u javnosti iznijeli različite stavove o nastavku gradnje autoceste koja bi povezivala zapadni dio EU s Hrvatskom, BiH, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Hrvatske Anka Mrak Taritaš tako je jučer rekla kako je preuranjeno govoriti o tome hoće li Jadransko-jonska autocesta ići kroz Dubrovnik.
- Preuranjeno je govoriti o tome hoće li Jadransko-jonska autocesta ići kroz Dubrovnik – rekla je u srijedu ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Hrvatske Anka Mrak Taritaš.
- Bojim se da je sve to malo preuranjeno. Imamo prostorne planove koji su na snazi, postoji prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je trasa autoceste u tom prostornom planu. Ovo je samo bilo rečeno da je sastanak i da se razgovara – naglasila je na konferenciji za novinare zagrebačkog HNS-a.
Dodala je kako će se do 2020. analizirati što je za Hrvatsku najprihvatljivije s obzirom na zaštitu okoliša i prirode i ostale interese.
- Ta buduća autocesta eventualno bi mogla ići negdje oko 2030., kroz petnaestak godina. Ovoga puta je to samo stavljeno na stol, tu su bili i premijeri drugih zemalja - rekla je Mrak Taritaš osvrnuvši se na nedavni sastanak premijera četiri države regije u Cavtatu.
- Riječ je o osjetljivom pitanju i prostoru s aspekta vrlo uskog dijela kojeg Hrvatska ima. Nekoliko trasa će zasigurno biti u istraživanju i vidjet će se koja je najprihvatljivija i najpogodnija - istaknula je Mrak Taritaš.
Ministrica je naglasila i da treba uzeti u obzir i budući kamionski promet prema Albaniji i Grčkoj.
- Postavlja se pitanje želimo li teški kamionski promet na svom uskom pojasu, u dijelu gdje razvijamo turizam na prirodnim vrijednostima. Ali to je sve tako preuranjeno. O tome se razgovara i mora se razgovarati - dodala je Mrak Taritaš.
Da bi Jadransko-jonska autocesta, koja treba povezati Sloveniju i Hrvatsku s BiH, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, mogla zaobići Dubrovnik jučer je najavio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
- Promatrajući geografsko okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva vrlo jasna razloga - rekao je Hajdaš Dončić.
Njegova je izjava izazvala niz reakcija, a danas su je na konferenciji za novinare osudili čelnici HSLS-a.
- To je u suprotnosti s nacionalnim interesima. Ni jedan partner okupljen na sastanku premijera ne bi tako reagirao kad bi se radilo o njegovu teritoriju. To je povijesna neodgovornost Vlade i Hajdaša Dončića, ministra opasnih namjera - rekao je predsjednik te stranke Darinko Kosor.
Na HSLS-ovoj konferenciji govorio je i prometni stručnjak Željko Marušić, koji se također protivi odustajanju od autoceste kroz Dubrovnik, a alternativnu brzu cestu smatra znatno nepovoljnijom varijantom s aspekta sigurnosti prometa. Uvjeren je da Vlada takvom politikom radi protiv nacionalnih, a pogoduje interesima velikih sila i susjednih zemalja.
Potpuno suprotno smatra Marušićev kolega, također prometni stručnjak Ivan Dadić, koji kaže kako Hrvatska neće ništa izgubiti ako se dio Jadransko-jonske autoceste izgradi preko Popovog polja u BiH, a ne kroz Dubrovačko-neretvansku županiju.
- To je, dugoročno gledano, dobro rješenje - kazao je Dadić Hini napominjući kako taj projekt neće biti realiziran tako skoro, a kada bude gotov i BiH i Crna Gora bit će u EU.
- Ako se Dubrovnik i šire dubrovačko područje dobro povežu s tri priključka na autocestu, to će biti dobro rješenje i za Dubrovnik i za BiH. Dubrovnik neće time ništa izgubiti, a cesta će biti puno jeftinija jer ide boljim područjem - ističe Dadić.
Smatra da bi Hrvatska pretrpjela veliku štetu ako bi se autocesta gradila uz obalu, jer bi izgubila najkvalitetniji prostor na tom uskom teritoriju, a i prostor bi bio posve devastiran.
Ocijenio je da smo "bili zaneseni i dijelom zaluđeni autocestama pa smo radili stvari na brzinu i napravili puno grešaka, a sada ne znamo što s njima".
- Od cestarine dobijemo malo novca, prometa nema, sustav naplate je neadekvatan, a autoceste nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji razvoja hrvatske privrede i društva u cjelini - kaže Dadić.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić uputio je u srijedu otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću povodom njegove najave o pravcu autoceste koja bi išla kroz BiH.
Interes Dubrovačko-neretvanske županije, a uvjereni smo i interes RH je da autocesta od Ploča ide hrvatskih teritorijem do Osojnika, da osim povezivanja dubrovačkog područja s ostalim dijelovima RH i Europe poveže područje Županije i osigura joj ravnomjeran razvoj i konkurentnost u Hrvatskoj i svijetu.
Tvrdnje koje smo čuli da bi autocesta ugrozila Dubrovnik, jer bi navodno prošla kroz grad su neozbiljne i naravno netočne, jer cesta po važećim dokumentima prije dolaska do Dubrovnika skreće u BiH kod Osojnika.
Tražimo od Vas da se držite važećih strateških i prostorno-planskih dokumenata u RH i da u skladu s tim u razgovorima s čelnicima susjednih država i na sastanku u Berlinu, inzistirate da se nastavak autoceste od Ploča ostvari u skladu s tim dokumentima.
Ako interesi DNŽ u ovome pogledu ne bi bili zaštićeni ostavljamo sebi pravo intervenirati kod čelnika država koji su uključeni u projekt Jadransko jonske auto ceste i sastanaka u Cavtatu i Berlinu - piše Dobroslavić.
Lokalni HDZ je tiskovnu konferenciju o ovoj temi najavio za četvrtak.
Predsjednik Ivo Josipović založio se u srijedu za što brži početak izgradnje Pelješkog mosta te dovršenje pregovora o Jadransko-jonskom autoputu kao strateških razvojnih projekata Republike Hrvatske.
Apsolutni prioritet Hrvatske i svake njene Vlade mora biti infrastrukturno, a posebno prometno povezivanje cijele zemlje, kaže predsjednik Josipović u priopćenju.
Povezivanje Dubrovnika, Pelješca, Korčule, Lastova i drugih dijelova juga Hrvatske jedino je jamstvo njihova izlaska iz prometne i druge izolacije, njihova napretka i napretka cijele Hrvatske.
Zato je izgradnja Pelješkog mosta i odgovarajuće cestovne infrastrukture prioritet oko kojega se mora postići konsenzus građana i svih političkih stranaka, a domaće i EU izvore financiranja treba žurno usmjeriti tom cilju, ističe predsjednik Josipović.
Prioritet je, naglašava, i izgradnja Jadransko-jonskog autoputa koji će strateški promijeniti nabolje položaj Hrvatske, posebice jadranske Hrvatske.
Trasu autoputa treba utvrditi sa zainteresiranim državama i financijerima da bude optimalna za hrvatske potrebe. Od tog projekta profitirat će i cijela regija, od Hrvatske do Grčke, a najviše Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i cijeli jug Hrvatske, naglašava Josipović.
Dubrovnik će s više pristupnih cesta biti povezan s autoputom. Uz to, autoput će vratiti život u dio Federacije BiH u kojem obitava dio hrvatskog naroda, napominje Josipović.
Zbog toga su Pelješki most, brze ceste i autoput komplementarni projekti koji se ne isključuju, već međusobno upotpunjuju, istaknuo je predsjednik.
