Golemi projekt povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje – težak tri milijarde kuna – čeka da se dovrše ceste (austrijski “Strabag” i grčki “Avax” s partnerima).

Kako ističu iz Hrvatskih cesta, voditelja investicije, glavnina pelješkog projekta, 25 od 32 kilometra mostova, vijadukata, tunela i prometnica, bit će gotova do 15. srpnja i puštena u promet: od Komarne na kopnu do Prapratnog kod Stona na poluotoku.

Nezavršen bi trebao ostati samo dio stonske obilaznice, do Dola i izlaska s Pelješca, koji uključuje most “Ston” i dva tunela. To bi trebalo biti gotovo do kraja godine.

POJAČANI KAPACITETI

Kako stvari zaista stoje, nastojali su iz Slobodne Dalmacije ustanoviti obilaskom trase. Stručni vodič bio im je Davor Perić, dipl. ing., iz Hrvatskih cesta, suradnik voditelja projekta cestovne povezanosti južne Dalmacije. Sve informacije koje ćete pronaći u tekstu dao im je spomenuti sugovornik.

Iako “Ceste” ističu ugovorni rok 15. srpnja, metoda pogleda golim okom – laičkim, doduše – nameće pitanje je li taj rok realan. Jer na terenu se čini da je prenapregnut, da neće biti lako ostvariv, posebno u dijelu oko Brijeste, odnosno nad prvim mjestom i prekrasnom uvalom koju će ispod sebe ugledati vozači kad prijeđu veliki “kineski” most i stupe na Pelješac.

Inženjer Perić govori da je tu pritisak rokova najteži i da je izvođač, “Strabag”, pojačao kapacitete radnika i strojeva:

– Izvođač se drži roka. Prije nekoliko tjedana doveo je još 50 ljudi, na postojećih tristotinjak, što bi trebalo biti dovoljno. Završetkom pojedinih dijelova trase, poput čvorišta Zaradeže i Komarna/Duboka, te završetkom spajanja rasponske konstrukcije mostova “Dumanja Jaruga I” i “Dumanja Jaruga II”, na kojima je bio angažiran velik broj radnika, resursi se mogu preraspodijeliti na kritičnije dijelove trase.

Prema njegovim riječima, dio preostalih zemljanih radova iznad Brijeste planiran je za usklađenje s izradom nasipa na upornjacima vijadukta “Brijesta”, čime izvođač može ostvariti značajnu uštedu na prijevozu materijala.

– Svakako, sva pojačanja resursa stvaraju dodatan financijski teret izvođačima, koji su istovremeno već izloženi povećanjima cijena materijala te poremećajima na tržištu logistike zbog pandemije i rata u Ukrajini. Konačno, zakašnjenje u ispunjenju ugovorenih rokova za posljedicu može imati naplatu penala izvođaču ili produljenje roka, ako je kašnjenje opravdano, sve prema ugovoru o građenju...

A evo što su zatekli u obilasku ključnih točaka gradilišta na Pelješcu, uz Perićev stručni komentar.

OBILAZNICA STONA, MOST I TUNELI

Dionica koja čeka kraj godine: obuhvaća most "Ston" (485 metara) i dva tunela, "Polakovicu" i "Supavu" (po 1200 metara).

"Polakovica": ranije je probijena, završeno je betoniranje sekundarne obloge. Dovršavaju se odvodnja i instalacije. Posla ima do rujna.

"Supava": kasnije je probijena zbog znatno teže konfiguracije tla. Izvodi se betoniranje sekundarne obloge, obavljeno je 20 posto posla. Tunel će biti gotov poslije tunela "Polakovica".

Most "Ston": čelični raspon postavljen je i zavaren. Postavlja se oplata za betoniranje kolničke ploče, na koju će se polagati asfalt.

Ne računajući pelješki most, govorimo o najsloženijem zahvatu na poluotoku: tijesan i plitak Stonski kanal, most izravno povezuje dva tunela. Na tom mjestu bilo je posebno izazovno izvesti radove: cestovni pristup moguć je samo uskom niskom cestom koja vodi od Stona i stonske Solane, gotovo na razini mora i bazena za branje soli, do mjesta Broce.

Čeličnu rasponsku konstrukciju napravili su škverani u brodogradilištu u Splitu, pa su je u masivnim dijelovima, dugima i više od sto metara, morskim putem dovozili na gradilište. Za taj nesvakidašnji posao morali su pronaći baržu posebnih dimenzija, budući da je plovni put u Stonskom kanalu širok dvadesetak metara, a gaz je dubok oko dva metra. A odgovarajuće barže nije bilo u Hrvatskoj. Pronađena je naknadno u Italiji. Čeličnu konstrukciju u dijelovima trebalo je onda dizati na betonske stupove visoke 40 metara, a na tom mjestu u kanalu uvijek struji bočni vjetar. Pa ako je brži od pet metara u sekundi – ne može se raditi zbog rizika od nesreće. Nije nebitno reći i da su mještani Broca morali prolaziti kroz samo gradilište na putu kući ili u Ston.

Iako su čelični segmenti bili spremni već proteklog ljeta i čekali su u splitskom brodogradilištu, zbog niza različitih tegoba i odnosa između izvođača ("Avax") i podizvođača ("Brodosplit"), koje nećemo raspetljavati, sve se rastegnulo do konca ožujka ove godine.

ČVOR BRIJESTA

Radi se o dodatnom projektu koji se ne financira iz europskih fondova. Njegova je vrijednost oko 48 milijuna kuna. S obzirom na činjenicu da su aktivna gradilišta pristupnih cesta i prometnica preko poluotoka, a imajući u vidu planove za buduću gradnju kraka prema Orebiću – odlučeno je iskoristiti priliku prisutnosti strojeva i radnika te izvesti čvor Brijesta.

Čvor je deniveliran i promet će se tu moći isključiti s glavne trase koja vodi dalje prema Zaradežama i Stonu, kako bi putnici mogli ići u samu Brijestu, ali i u okolna mjesta.

Čvor uključuje vijadukt "Brijesta". Na tom gradilištu traju vrlo intenzivni radovi kako bi se dostigli rokovi. Izvođač je "Strabag". Većim dijelom postavljena je skela za betoniranje rasponske konstrukcije vijadukta. Dio raspona već je gotov. Čvor je kritična točka s obzirom na planiranu dinamiku radova. Tu se ulaže najviše napora, a očekuje se i jačanje kapaciteta strojeva i ljudi da se pokuša održati zacrtani rok sredine srpnja.

BRIJESTA – ZARADEŽE

Između Brijeste i Zaradeža u unutrašnjosti Pelješca pruža se sedam kilometara glavne trase nove ceste. Izvođač je "Strabag". Dionica se nalazi na zahtjevnom i slabo pristupačnom terenu, a sadrži i nekoliko objekata: tunel "Debeli Brijeg", dug gotovo 2,5 kilometara, tunel "Kamenica" (500 metara) te mostove "Dumanja Jaruga I" (420) i "Dumanja Jaruga II" (130 metara). Projektant ih je nazvao mostovima, a ne vijaduktima budući da su ispod njih zamjetne vododerine, najčešće suhe.

Na mostovima je završena armiranobetonska rasponska konstrukcija. Preostaje opremanje, hidroizolacija, asfaltiranje i slično. U tunele su prošlog mjeseca ušle ekipe za instalacije. Treba dovršiti odvodnju, izvesti rubnjake i tako dalje. Kod navedenih objekata izvođačima je bio vrlo težak pristup trasi.

ČVOR ZARADEŽE

U sklopu projekta izgradnje peljeških cesta i čvora Zaradeže izgrađen je i centar za kontrolu prometa od pelješkog mosta do izlaska s Pelješca u mjestu Doli na jugu.

Centar predstavlja oči, uši i mozak čitave mreže i uključuje: videonadzor tunela, mosta, čvorišta, kontrolu signalizacije, upravljanje rampama, pozive hitnim službama. Bit će tu vatrogasno dežurstvo, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Samo prometni čvor Zaradeže možda je i u najvišem stupnju završenosti, asfaltiran do završnog sloja. Tu će biti krak za Orebić, krak za Brijestu te krak za staru pelješku cestu od Orebića do Stona.

Zaradeže su na 14. kilometru od Komarne (kopneni ulazak na pelješki most), a do kraja mreže novih cesta, odnosno do Dola, ima još 18 kilometara. Znači, otprilike na polovici puta. Izvođač je "Strabag".

ZARADEŽE – PRAPRATNO

Dionica duga desetak kilometara. Velikim dijelom već je asfaltirana. Cesta nije na posebno zahtjevnom terenu, nema većih objekata ili naselja. Trasa ide paralelno sa starom pelješkom cestom, ponegdje udaljenom samo pedesetak metara. Tu je praktički sve gotovo. Izvođač je grčki "Avax".

ČVOR PRAPRATNO

Malo prije njega (zapadno) nalazi se vijadukt "Prapratno", dug 220 metara. Čelični raspon je postavljen, a očekuje se betoniranje kolničke ploče. Samo čvorište predstavlja završnu točku do koje bi 15. srpnja trebao biti pušten promet od pelješkog mosta, preko poluotoka, do Prapratnog, nadomak Stonu.

U samom čvorištu odlučivat ćete hoćete li nastaviti budućom novom trasom prema mostu "Ston" i Dolima na izlasku s Pelješca – taj dio stonske obilaznice neće biti gotov ovog ljeta, nego tek krajem godine – hoćete li se spustiti do pristaništa Prapratno, pa na trajekt za Mljet, ili ćete se uključiti na staru pelješku cestu.

Još jednom: tu bi u srpnju mogla biti neuralgična točka, budući da će se sav promet koji se sjuri s pelješkog mosta i novom brzom cestom dođe do Prapratnog, sliti na zavojitu staru cestu kroz Ston. Bude li nužno, razmišljat će se i o tomu da se teretnom prometu, kamionima, tegljačima i cisternama ne dopusti tranzitni ulazak na Pelješac novim cestama, nego da im se nametne vožnja dosadašnjim režimom – kroz Neum.

Svakako, Stonjani strahuju da bi se mogli naći u problemu s gustim i sporim prometom usred ljeta, usred turističkog mjesta. Kao što zna biti u Trogiru.

Čvor Prapratno je deniveliran, prilazni krakovi su ispod glavne trase. Dio je asfaltiran, dio spreman za asfaltiranje, a dijelom se već postavlja i rasvjeta. Izvođač je "Avax".

Cijeli članak i fotografije pogledajte ovdje.