One su primjer korčulanske autentičnosti: 'Bez izravnog kontakta s gostom turizam se pretvara u običnu transakciju'

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: , Aida Čakić

Njihova priča dolazi s Korčule, područja koje je bogato tradicijom, prirodom, gastronomijom i snažnim identitetom. Ovdje se turizam gradi promišljeno i održivo, s naglaskom na autentičnost, očuvanje baštine i stvaranje odnosa s gostom koji traje dulje od jednog boravka. 

Ne mjere turistički uspjeh isključivo brojem noćenja, brzinom okretaja gostiju ni maksimalnom zaradom tijekom sezone, nego iskustvom, doživljajem i odnosom koji ostaje zapamćen. Za takav turizam zalažu se direktorica Turističke zajednice Korčule Milijana Borojević i vlasnice OPG-a Eko Škoj iz Žrnova. One su nedavno nagrađene vrijednim prizanjem Suncokret turizma.

Srebrnu povelju u kategoriji Gastronomske manifestacije i događanja dobila je korčulanska manifestacija Slow Food Korčula, a priznanje je preuzela direktorica Turističke zajednice Milijana Borojević. Riječ je o manifestaciji koja se održava krajem rujna, u razdoblju kada otok Korčula postaje središte vrhunske, lokalno utemeljene gastronomije. 

Kako pojašnjava Borojević, cijeli je projekt bio oblikovan pod nazivom „Sjeme promjene“, simboličnim nazivom koji jasno oslikava njegovu suštinu. 

„Sve kreće od sjemena. Prvo moramo posijati novu ideju, a to je bio razvoj drukčije vrste gastronomije na otoku“, ističe direktorica Turističke zajednice. 

OŽIVLJENI STARI RECEPTI I NAMIRNICE 

Dodaje kako je temeljna ideja manifestacije bila promjena načina razmišljanja o gastronomiji i proizvodnji hrane. 

„Slow Food se bazira na tome da sve mora biti tradicionalno, oslonjeno na lokalnu baštinu, lokalno uzgojeno i da proizvođač za svoj rad bude adekvatno plaćen. Vodili smo se pitanjem kako gostu ponuditi nešto autentično, omogućiti mu da, kada dođe u našu destinaciju, uživa u izvornoj hrani, ambijentu i receptima", pojasnila je.

Manifestacija je uključivala tjedan restorana, tijekom kojeg su ugostitelji nudili jelovnike temeljene na lokalnim proizvodima i tradicijskim receptima, i to po pristupačnim cijenama. Uz to su se održavale kuharske radionice na kojima su se oživljavali stari recepti i namirnice koje su se nekada uzgajale na otoku, a danas su gotovo nestale. 

Rujan je, ističe Borojević, odabran zbog obilja domaćih namirnica. 

„To je vrijeme kada je dostupno najviše namirnica i kada restorani mogu koristiti širok spektar otočnih proizvoda. Ideja je bila promovirati razvoj poljoprivredne proizvodnje, a ne samo gastronomije. Sudjelovali su brojni restorani različitih profila - od konoba do fine dining restorana, pa čak i onih s Michelinovom preporukom. Željeli smo pokazati da svaki ugostiteljski objekt koji razmišlja o budućnosti, ekološkom načinu života i proizvodnje, može biti dio ovog koncepta“, zaključila je direktorica Turističke zajednice Milijana Borojević.  

„Jelena Marović simbol je suvremene vizije ruralnog poduzetništva – mlada žena koja je preuzela obiteljski posao i pretvorila ga u platformu za gastronomiju, ekologiju i zajednički razvoj. Kroz OPG Eko Škoj ona ne samo da proizvodi, već nudi iskustvo: poziva goste da zasluže svaki zalogaj, da čuju priču, dodirnu tradiciju i osjete prirodu. U tom smislu, Jelena i njezina ekipa stvaraju model održivog turizma i poljoprivrede u kojem su žene vodeće, a lokalitet, zajednica i okoliš ključni saveznici“, stoji u obrazloženju priznanja koje je OPG Eko Škoj dobio u kategoriji Žene u ruralnome turizmu – Ruralne Europljanke. 

Jelena Marović kazala nam je kako su ona i majka u početku djelovale isključivo kao proizvođači. 

RAJ U OPG-U ŠKOJ 

„Htjele smo nuditi vlastiti poljoprivredni proizvod, ali smo na polovici poslovanja odlučile promijeniti koncept i okrenuti se ugostiteljstvu. U tom je trenutku to bilo isplativije i lakše je bilo doprijeti do gosta kroz iskustvo nego kroz izravnu prodaju. Tada smo shvatile da u našem poslu nije važan samo proizvod, nego i rad, tradicija, vještine i znanje. Sve to dolazi u paketu i najlakše se prenosi gostu koji dođe izravno na kućni prag i na licu mjesta doživi ono što radimo. Mi smo posvećeni čovjeku i stalno prenosimo priču, ali da bi to mogao, moraš to živjeti i biti prisutan“, kazala je Jelena Marović iz Žrnova, gdje se nalazi njihov OPG. 

Kao ključ uspjeha ističe iskustvo gosta i osobni kontakt. 

„Bez izravnog kontakta sve se pretvara u običnu transakciju, a to mi ne želimo. U naš posao uložile smo sve. Mami je bilo najteže jer nije živjela na otoku – došla je iz Zagreba i od masline je trebalo stvoriti brend i cijeli posao od kojeg se može živjeti. I danas se puno toga mijenja, a mi se stalno nadograđujemo i učimo“, kaže Jelena te dodaje kako nisu profesionalci, nemaju formalno obrazovanje iz agronomije ni kuhanja, nego su sve naučile same. 

„To traži potpunu posvećenost, angažman tijekom cijele godine i znanje iz agronomije, kuhanja, zakonskih obveza, ali i dobrog domaćinstva. Biti žena u poljoprivredi uvijek je bilo teško jer to nije romantičan posao, nego fizički rad. No, ako to voliš, donosi ogromno zadovoljstvo. Teško je, ali ako si sposoban i spreman se prilagoditi mogućnostima i potrebama, od toga se bez problema može živjeti“, poručila je Jelena Marović, koja s majkom vodi OPG Eko Škoj. 

Popularni Članci