Dubrovačko-neretvanska županija na visokom je mjestu po broju zaposlenih u javnom sektoru. Naime, omjer zaposlenih u javnom i privatnom sektoru najjužniju županiju svrstava na deveto mjesto te je veći broj zaposlenih u javnom sektoru nego što je hrvatski prosjek.
Tjednik Lider izračunao je takozvani "koeficijent klijentelizma" tako što su od ukupnog broja zaposlenih oduzeli zaposlene u djelatnostima opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, javnu upravu, obranu i socijalno osiguranja, obrazovanje te zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Koeficijent klijentelizma dobili su podijelivši broj zaposlenih u tim, pretežno državnim odnosno javnim sektorima, u ukupnim brojem zaposlenih u pravnim osobama.
Najviše zaposlenih u javnom sektoru je u Ličko-senjskoj županiji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od 10.287 zaposlenih u pravnim osobama u Ličko-senjskoj županiji čak ih 4407 radi u javnom sektoru. Podaci do kojih je Lider došao ukazuju kako je najpovoljniji omjer zaposlenih u državnom u odnosu na javni sektor imaju gospodarski jake županije, a najnepovoljnije omjere postigne su županije koje su najviše stradale tijekom Domovinskog rata. Lider zaključuje kako u tim sredinama nema adekvatne ponude radnih mjesta i strategija stjecanja ekonomske sigurnosti svodi se na zapošljavanje u javnom sektoru.
Tako su pri vrhu Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka županija, dok je Dubrovačko-neretvanska županija na devetom mjestu, a iza nje su Osječko-baranjska, Karlovačka, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Krapinsko-zagorska, hrvatski prosjek koji je 0,43 posto te Primorsko-goranska, Grad Zagreb, Koprivničko-križevačka, Istarska, Zagrebačka, Varaždinska i Međimurska.
O tome kako je pozicionirana Dubrovačko-neretvanska županija prokomentirao je sveučilišni profesor Ivan Jelčić. On ističe kako je najjužnija hrvatska županija iznad prosjeka, ali uvidom u podatke, naglašava kako to nije pretjeran odmak.
- Gledajući podatke koje je Lider predstavio, treba uzeti u obzir kako je tu veliki broj ljudi koji rade u svim mogućim razinama javnog sektora, a isključene su kompanije u državnom vlasništvu poput HEP-a i sličnih. Da država uopće može postojati mora ispunjavati primarne obveze poput kvalitetnog obrazovanja, zdravstva i sigurnosti – kazao je profesor Jelčić dodavši kako je mišljenja da ljudi koji rade u tim sektorima trebaju biti i više plaćeni.
- Pojam „koeficijent klijentelizma“ sugerira da su ti poslovi preko veze što je djelomično istinito, ali u većini slučajeva nije jer na tim pozicijama čak i nedostaje ljudi jer uvjeti nisu previše dobri - naznačio je on.
Jelčić problematičnim smatra „gomilanje zaposlenih u srednjim razinama javnog sektora“.
- Razna ministarstva i agencije imaju čak i višak zaposlenih, a neki od njih ne rade neophodne poslove. Mislim kako bi na tim radnim mjestima ljudi trebali biti plaćeni u srazmjeru po važnosti njihovog posla pa tada ne bi postojala tolika potražnja jer ti poslovi ne bi bili privlačni i ljudi bi možda išli u privatni sektor – kazao je profesor Jelčić dodavši kako bi bilo pozitivno dati gradovima i županijama veće autonomije i mogućnosti za odlučivanje.
-Tako bi se moglo priskrbiti više novca i ojačati direktna demokracija jer građani biraju predstavnike iz svoje okolice. Centralizacija i gomilanje posla u ministarstvima nije dobro za nikoga – rekao je za Dubrovački dnevnik profesor Ivan Jelčić.
Dubrovačka poduzetnica Slavica Grkeš smatra kako bi se javni sektor trebao posvetiti inovativnosti.
- Mi u privatnom sektoru borimo se s nedostatkom radne snage. Ulažemo velike napore da ljudima osiguramo stalne poslove, a uz to nas guši skupa birokracija i razni harači kojima moramo nahraniti javni sektor. Oni bi trebali novce od bruto plaća zaposlenih službenika uložiti u razvijanje aplikacija koje ih mogu mijenjati, a nama iz privatnog sektora i svim građanima općenito olakšati život – naglasila je poduzetnica Grkeš dodavši kako su inovativnost i aplikacije u početku skupe, ali kasnije se ostvaruju velike uštede koje mogu utjecati na poslovanje i transparentnost.
- Svakako, zaposlenih u javnom sektoru ima previše. Poznajem ljude koji strašno puno rade, ali vidim i ove koji „pametuju“ putem Facebooka za vrijeme radnog vremena. Na kraju je sve ponuda i potražnja pa tako da uvjeti rada nisu dobri ne bi bilo toliko zaposlenih. Dokle god privatnici slobodan vikend slave kao da je Božić, jer su za nas jako rijetki takvi dani, mislim da jednakim intenzitetom trebaju raditi i oni koje plaćamo – zaključila je za Dubrovačke dnevnik poduzetnica Slavica Grkeš.
