IZLOŽBA KOJA SE NE PROPUŠTA Saznajte sve o najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku, očekuje vas i posebna atrakcija
Središnji projekt Dubrovačkih muzeja u 2016. godini je posvećen Kneževom dvoru, najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku i sjedištu političke moći Dubrovačke Republike. Povodom večerašnje izložbe ''Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda – palača – muzej'' održana je konferencija za novinare.
Izložba će biti otvorena u srijedu, 5. listopada, u 19.30 sati u Kneževu dvoru te će na jedinstven način prezentirati Dvor kao najznačajniju kulturno-povijesnu građevinu Dubrovnika, kako po njegovoj građevinskoj slojevitosti tako i po njegovom značaju kao sjedištu vlasti Dubrovačke Republike , ali i istaknuti njegovu današnju ulogu u kulturnom i društvenom životu grada.
Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, koja je i autorica koncepcije izložbe te ujedno kustosica izložbe zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Vedranom Gjukić-Bender.
Pavica Vilać se na početku svima zahvalila na dolasku i radu na ovoj izložbi te poručila da je ovo prva sveobuhvatna izložba o Dvoru te prikazuje i njegovu drugu dimenziju, onu društvenu. Vilać je poručila da je ovo jedinstvena prilika istraživačima da upotpune i istraže ono što im nedostaje o Dvoru. Ravnateljica je najavila i posebnu atrakciju za posjetitelje izložbe, a radi se o 3D animaciji razvoja Dvora.
Izložbu prati reprezentativni katalog na preko 300 stranica.
Uz muzejske stručnjake, na izložbi i katalogu su angažirani i vanjski suradnici, vrsni hrvatski znanstvenici, među kojima prof. dr. sc. Nada Grujić, akademik Igor Fisković, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Nella Lonza, Ivan Viđen, Marin Ivanović, dr. sc. Lovro Kunčević i iz Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender.
Izložbu prati i reprezentativni katalog na preko 300 stranica. Izložbu također prati široka promotivno-edukativna akcija usmjerena prema najširoj publici, a uz promidžbene materijale i edukativne radionice, ponuđen je i izbor muzejskih suvenira inspiriran Kneževim dvorom.
Tematske cijeline na izložbi i u katalogu po redu su predstavili njihovi autori te ukratko objasnili o čemu se radi u svakoj od njih.
Arhitekturu Kneževa dvora u srednjem vijeku: od utvrde do palače te u arhitekturu Kneževa dvora u doba renesanse i obnove u 15. i 16. stoljeću u prva dva poglavlja opisuje Nada Grujić.
Knežev dvor u Dubrovniku podignut je u prvoj polovini 15. stoljeća na mjestu ondašnje stare kneževske rezidencije, koju je 1435. srušila eksplozija baruta. Gradi ga napuljski graditelj Onofrijo di Giordano de la Cava na četiri krila s ugaonim kulama i dvorištem u sredini. Ovaj Dvor je pokazivao značajke rane renesanse. Od tada se u njemu navode dvorane Velikog i Maloga vijeća, Vijeća umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oružana i tako dalje. O obnovi Dvora koji je u eksploziji stradao 1463. piše u drugom poglavlju.
Kiparstvo na palači Kneževa dvora opisuje Igor Fisković, dok se Katarina Horvat-Levaj posvetila Baroknoj obnovi Kneževa dvora. Povjesničar Ivan Viđen pisao je o Kneževom dvoru od pada Dubrovačke Republike do Drugoga svjetskog rata. U svom opisu rada je naveo da su Dubrovčani bili svjesni da je Dvor nešto puno više od same palače, pa je u kolovozu 1919. proglašen spomenikom kulture.
Marin Ivanović je pisao o 'Obnovi Kneževa dvora nakon potresa 1979. godine gdje je naglasio probleme oko obnove, negativne posljedice, te je upozorio na seizmičke aktivnosti te moguće ponavljanje potresa u sljedećih 150 godina.
Za kraj je govorila Vedrana Gjukić-Bender koja je obradila današnju kulturnu namjenu Kneževa dvora. Osim što je muzej, Dvor je i poprište brojnih glazbenih festivala, gostujućih izložbi i predstava.
Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i ostaje otvorena do 30. studenoga 2016.
Knežev dvor jedan je od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije, uvršten u UNESCO-ov registar svjetske baštine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smješten Kulturno-povijesni muzej u kojemu i danas brojni posjetitelji razgledaju umjetničku, povijesnu i kulturnu baštinu Dubrovačke Republike.
