Splitski je umjetnik u istoj galeriji već izlagao 2014.godine, a novu izložbu u Dubrovniku imao je i 2022. u prostoru narodne knjižnice Grad. Izložba ima znakoviti naziv “Moreizmi“ a otvorio ju je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

-Razvojne faze Mikulića su jako zanimljive, a umjetnik ih dijeli na “kopnene“ i “morske“, a uvjetno rečeno evo nas usred morske faze. Meni je posebno zanimljiva ta životna jednostavnost i vedrina koja se odmah iščitava iz ovih slika i skulptura, odnosno likovi koji svoja životna zadovoljstva nalaze u jednostavnim i sitnim životnim zadovoljstvima koja nam život čine suštinski boljim, a to su kupanje u moru, sjedenje u barci, davanje ruže djevojci… Neke su slike nastale s istinskom stvaralačkom snagom, gotovo igrom i to se vidi na platnima. Posebno je važno istaknuti i skulpturalni dio, pogotovo od terakote, koje su zapravo nove u Mikulićevu opusu i pojavile su se tek prije dvije godine. To znači da su te terakote prvi put pred dubrovačkom publikom- rekao je tom prilikom Viđen i ukazao na blago ironični pogled kojeg umjetnik ima prema svim prizorima, ali je ta ironija više razumijevanje situacije i sagledavanje karaktera likova na slikama.

Sam Mikulić je, obrativši se posjetiteljima, rekao da uopće ne slika gradove ali se toliko zaljubio u Dubrovnik da je na jednoj od slika naslikao Porporelu te priznao kako je voli Split kao najljepši grad na svitu, ali je Dubrovnik “svjetski grad kojeg najviše voli“.

Recimo na kraju da su skoro sva izložena djela nastala tijekom ove godine, a splitska kustosica Petra Dajak Belas za Mikulića kaže da u svojim vedrim djelima uspijeva zabilježiti pravi duh sad već pomalo izgubljenog Mediterana i samu suštinu ljudskih međuodnosa inspiriranih stvarnim životima ljudi tog područja- ističe Dajak Belos te komentirajući pojedine slike navodi kako je “Doručak na plaži“ hommage slici Edouarda Moneta “Doručak na travi“, dok je slika “Let iznad mora“ inspirirana Chagallovim prikazima ljubavnika u letu, pa “možemo zaključiti da Mikulić kroz vizuru najpoznatijih djela moderne umjetnosti uspijeva uhvatiti esenciju mentaliteta dalmatinskog podneblja“.

Napisao i snimio: Ahmet KALAJDŽIĆ