Darovnicom je Trpimir Splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava te joj uz to darovao još neke posjede. Iz ove isprave, koja je najstariji pisani spomenik ne samo hrvatskog nego svih slavenskih naroda, doznajemo i mnogo drugih stvari.

Ta je isprava izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva hrvatskih vladarom/dux Chroatorum, što je prvi spomen hrvatskog imena u domaćim vrelima. Državu svoju zove Trpimir kraljevina Hrvata/regnum Chroatorum, premda još nije kralj. 

Darovnica spominje mnoge pojedinosti o organizaciji hrvatske države u IX. stoljeću, a Trpimira potvrđuje kao samostalnoga i uglednog vladara. Povelju nije objavio Trpimir sam, već je kao svjedoci supotpisuju članovi zbora velikaša, koji se nalaze u njegovoj pratnji. Trpimir je poput zapadnih vladara imao svoje dvorske časnike i dvorsku pisarnu. Imao je komornika i tri dvorska svećenika (Dominika, Ciprijana i Martina), koji također svjedoče na povelji.