Na prvom zajedanju višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine na Markovom trgu, okupili su se novoizabrani zastupnici. Iako je saziv radio tek nešto duže od dvije godine, donio je važne odluke za Hrvatsku koje su u konačnici dovele do raspada komunističkog sustava. 

U Sabornici je bilo svečano ozračje i bilo je premalo mjesta za sve zastupnike i goste koji su željeli sudjelovati u povijesnom danu za Hrvate. Za predsjednika Sabora je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. 

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Obrativši se nazočnima, Tuđman je istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

 Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je mnoštvo građana, a svečanost se sa zagrebačkog Gornjeg Grada prelila na ulice i prepuni glavni zagrebački trg.

Dan državnosti se mijenjao

 U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine,  Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima. No, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koju je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana. Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja.