Glavni alat u toj borbi je uvođenje obveznog registracijskog broja za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor. Bez tog jedinstvenog identifikatora, oglašavanje na internetskim platformama poput Booking.com-a ili Airbnb-a više neće biti moguće, čime se ilegalnim iznajmljivačima zatvaraju glavna vrata prema tržištu. Ovaj potez, usklađen s novom regulativom Europske unije, trebao bi osigurati transparentnost i omogućiti vlastima učinkovitiji nadzor.

Ova radikalna promjena nije došla slučajno. Godine nekontrolirane ekspanzije kratkoročnog najma stvorile su ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu i tržište nekretnina, osobito u popularnim obalnim gradovima. U Dubrovniku, gradu od jedva 41.500 stanovnika, povijesna jezgra počela je nalikovati na “muzej na otvorenom”, gdje su trgovine i restorani prilagođeni isključivo turistima istisnuli svakodnevni život lokalnog stanovništva. Cijene nekretnina i dugoročnog najma skočile su u nebo, čineći stanovanje nedostupnim mladim liječnicima, učiteljima i drugim ključnim radnicima čije plaće ne mogu pratiti divljanje tržišta. Vlada je stoga bila primorana djelovati kako bi ublažila socijalne napetosti i osigurala održivost destinacija koje su postale žrtve vlastitog uspjeha, donosi Poslovni.hr.

Kako bi se osigurala provedba zakona, ovlasti za nadzor ilegalnih aktivnosti proširene su izvan Državnog inspektorata. Od sada će ilegalne iznajmljivače moći nadzirati i carinici te lokalni komunalni redari, što bi trebalo značajno povećati učinkovitost na terenu. Istovremeno, cjelokupna administracija seli se u digitalni svijet. Svi postupci, od podnošenja zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, odvijat će se putem središnjeg digitalnog registra. Očekuje se da će to smanjiti birokratsko opterećenje, ubrzati procedure i povećati transparentnost u cijelom sektoru. Neplaćanje boravišne pristojbe postat će, između ostalog, razlog za oduzimanje odobrenja za rad.

Međutim, ova reforma nije usmjerena samo na suzbijanje sive ekonomije, već je i dio šireg strateškog zaokreta. Hrvatska se želi odmaknuti od modela masovnog turizma koji se temelji na broju noćenja i okrenuti se kvaliteti, autentičnosti i cjelogodišnjem poslovanju. Vladina Strategija za održivi razvoj turizma do 2030. godine eksplicitno cilja na smanjenje sezonalnosti i ravnomjerniju regionalnu raspodjelu turističkog prometa. To u praksi znači snažnija ulaganja u kontinentalne regije poput Slavonije, Gorskog kotara i Međimurja, kao i u manje poznate otoke. Cilj je rasteretiti prenapregnute destinacije poput Dubrovnika i Splita te privući goste željne mirnijeg i autentičnijeg iskustva.