Svi koji žele saditi paulovniju mogu odahnuti. Paulovnija, kinesko carsko drvo, najbrže rastuće stablo na planetu, drvo feniks, kako ga mnogi zovu, može se slobodno saditi po Hrvatskoj. Nakon odobrenja Ministarstva poljoprivrede, ova relativno nova biljka na hrvatskim prostorima potpuno je legalizirana i polako se udomaćuje.

Resorno ministarstvo je najprije donijelo odluku da „paulovniju nije moguće koristiti u šumarstvu, odnosno uzgajati u šumama, kao i na šumskom, odnosno poljoprivrednom zemljištu“, da bi poslije revidiralo svoj stav na zadovoljstvo vlasnika nasada ovog pomalo čudnog drva, popularno nazvanog i drvo budućnosti.

Tako su se brojni građani Hrvatske, koji su do sada poluilegalno podizali plantaže paulovnije ili pak sadili paulovniju u svom dvorištu samo za hladovinu, riješili muka i strahova da će im inspekcijske službe zakucati na vrata jer imaju biljku izrazito velikih listova koja brzo raste čak metar na mjesec.

Zbog nedefiniranih zakonskih rješenja, a kako je riječ o novoj, za sada nepoznatoj biljnoj vrsti u Hrvatskoj, sadnja paulovnije bila je na granici zakonitosti, ali to se na svu sreću promijenilo usuglašavanjem stavova Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Čini se da bi stabla paulovnije, koja mogu narasti i do dvadeset metara visine, s promjerom debla oko jedan metar, mogla i u Hrvatskoj imati široku primjenu, od drva za ogrjev do izrade greda, drvne građe, namještaja, pa čak i mrtvačkih kovčega. Paulovnija, koja se još uvijek intenzivnije sadi samo u kontinentalnoj Hrvatskoj, u sljedećih pet do deset godina mogla bi zaživjeti i u Dalmaciji te zamijeniti dalmatinske maslinike i vinograde.

Odgovara joj upravo kamenita podloga uz sustavno navodnjavanje, posebno u prvoj godini dok razvije korijen do dovoljne dubine. Zemljište na kojem paulovnija raste mora biti propusno. Voda se ne smije duže zadržava u nasadima pa su pjeskovita i ocjedita tla svakako pogodna za podizanje plantaža paulovnije.

Paulovnija se sadi i u susjednoj Hercegovini, gdje za njom vlada prava pomama. Za razliku od Hrvatske, koja kao članica Europske unije ima određena ograničenja kod uvođenja novih biljnih vrsta, u BIH takva pitanja nisu regulirana pa se paulovnija slobodno sadi od istočne do zapadne Hercegovine.

Cijeli članak pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije.