“U stan sam kao samohrana majka troje male djece došla 2003. nakon što sam odlučila prekinuti obiteljsko nasilje. Kao učiteljica zaposlila sam se u osnovnoj školi gdje i danas radim. Svih ovih godina nisam uspijevala ostvariti pravo svoje djece na uzdržavanje, o svemu sam brinula sama. Promijenila sam devet podstanarskih stanova jer se sve malo po malo pretvorilo u apartmane za najam gostima’’, upozorava, nazovimo je za potrebe ovoga teksta Marija, koja na otoku na kojem radi ne može kupiti, niti iznajmiti stan jer su ili preskupi, ili ih se daje u višestruko isplativiji turistički najam.

Marijin slučaj nije izuzetak, štoviše, sve je češće riječ o pravilu u Hrvatskoj koja se neumoljivo prži na tržištu turističkoga sunca. S druge strane, Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i više od 10 posto godišnje.

No, sličnu muku muči i dobar dio Europske unije. Stoga je pokrenuta Europska građanska inicijativa ‘Stanovanje za sve’ (‘Housing for All’), u koju se uključila i Hrvatska zahvaljujući stručnjacima i aktivistima. Građani i građanke mogu se uključiti u rješavanje tog problema potpisom peticije housingforall.eu i tražiti od Europske komisije izmjene stambenih politika.

Inicijativa "Stanovanje za sve" traži povećanje javnog stambenog fonda i priuštive stanove

Svrha inicijative je stvoriti bolje pravne i financijske okvirne uvjete koji će svim Europljanima i Europljankama olakšati pristup stanovanju. Preduvjet je neprimjenjivanje kriterija iz Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, lakši pristup financiranju EU za investitore u neprofitnoj i održivoj stanogradnji, uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom natjecanju za kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim potrebama u Europi.

Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. Iako su zemlje poput Hrvatske, Španjolske ili Mađarske najviše pogođene stambenom krizom, u cijeloj EU sve veći broj ljudi teško spaja kraj s krajem zbog velikih troškova stanovanja. Oko 82 milijuna ljudi troši više od 40 posto svoga dohotka na stanovanje. Liste čekanja za subvencionirane, socijalne i priuštive stanove sve su duže. Istovremeno, u gotovo svim državama članicama Unije broj beskućnika i beskućnica raste, piše RTL.

Cijena zemljišta i nekretnina u gradovima divljaju dok globalni investitori - mirovinski i hedge fondovi - otkupljuju cijele gradske četvrti kako bi podizanjem cijena osigurali što veći profit. Za njih stanovi nisu nešto što služi stanovanju, nego isključivo zaradi, a ulaganja u priuštive i socijalne stambene jedinice premala su i nedovoljna.

Stanovanje je potpuno prepušteno tržištu, a mora postati društvena briga

Godišnji manjak investicija u priuštivo i socijalno stanovanje na razini EU iznosi oko 57 milijuna eura, a fiskalni okviri Europske unije i njeni zakoni o državnoj potpori nameću previše ograničenja i sputavaju one gradove i općine koji nastoje stvoriti priuštiv i socijalan stambeni prostor.

U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo dva posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj u potpunosti prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkotočnim profitima.

Kako bi se navedenim negativnim trendovima stalo na kraj, potrebno je stambenoj politici pristupiti na sustavan način i kao prioritet odrediti osiguravanje kvalitetnih i pristupačnih stambenih prostora.

Predstavljanjem Europske građanske inicijative u hrvatskoj metropoli, Zagreb se pridružio gradovima poput Beča, Barcelone, Lisabona, Brisela i ostalih gradova EU zemalja gdje je predstavljena inicijativa putem koje i građani Hrvatske potpisom mogu od Europske komisije tražiti izmjene stambenih politika država članica.

‘’Godinu dana prikupljat će se milijun potpisa kako bi pred Europsku komisiju stavili zahtijev izmjene pravila za države članice koje bi tim putem mogle proširiti svoje programe javnog stanovanja na širi spektar stanovnika. Isto tako od Europske komisije se zahtijeva da se omogući lakša izgradnja javnih stanova na način da investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita kako je definirano Mastriškim ugovorima, kao i da se na razini Europske unije reguliraju digitalne platforme koje se bave kratkoročnim najmom’’, istaknula je Marčetić.

Kampanju 'Stanovanje za sve' u Hrvatskoj vodi Pravo na grad, a podržavaju je Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Društvo arhitekata Istre DAI/SAI, Društvo arhitekata Rijeke DAR, Društvo arhitekata Zagreba, Inicijativa Srđ je naš!, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, Savez udruga Operacija grad, Platforma Doma mladih, Pravo na grad, Sindikat obrazovanja, medija i kulture, Udruga hrvatskih arhitekata UHA, Udruga MoSt, Zelena akcija i Zelena Istra.

Više pročitajte ovdje.