"Pao nam je za 50% broj dana bolovanja, što je super podatak. U odnosu na vrijeme kada smo radili u uredu, 5 dana u tjednu. I evo porastao nam je broj prijava za novotvorena radna mjesta", objašnjava direktorica tvrtke specijalizirane za e-mail marketing Martina Šepić koja je uvela tjedan od četiri dana od doma i tako rade već dvije godine.

Da treba manje raditi shvatili su i u Valenciji. Tamo je cijeli grad mjesec dana testirao 4-dnevni radni tjedan, u travnju i svibnju kada su im se zaredala tri neradna ponedjeljka, a za četvri su malo pomaknuli jedan blagdan.

"Ideja četverodnevnog radnog tjedna je da je u fokusu produktivnost, a ne puka prisutnost. Važno je da radnik ono vrijeme koje provede na poslu uistinu radi, a ne da samo sjedi. Tako da istraživanja daju podršku da se mogu iste stvari mogu učiniti i napraviti u četverodnevnom radnom tjednu, kao i u petodnevnom radnom tjednu", ističe psihologinja Maša Tonković za RTL.

Španjolski rezultati pokazali su da su ljudi manje pod stresom, da se osjećaju zdravije, sretnije i odmornije. Imaju više vremena za djecu, sportske aktivnosti, a i zrak je tim neradnim danima bio čišći. Ali, više su pili, pušili cigarete, malo je pao promet u trgovinama i hitna pomoć je bila preopterećena.

Uz rad od kuće, tu je i pitanje mjesta rada. Odlazak u ured više se ne podrazumijeva, a to je primijetio i New York Times koji zaključuje da je petodnevni radni tjedan u uredu je mrtav. I nije to samo dobar naslov. U američkim uredima danas se provede točno 50% manje dana nego u veljači 2020., dakle prije COVID-a. U srpnju se trećina rada događala kod kuće. Više od 75% startupova nude fleksibilno mjesto rada. A nove tvrtke imaju duplo više radnih dana od doma, nego one koje su se osnovale prije 20 godina.

"Rad od kuće ima svoje prednosti, generalno fleksibilnost rada i davanje kontrole radnicima nad svojim poslom pokazuje dobre rezultate, za produktivnost i njihovo mentalno zdravlje“, zaključuje psihologinja Maša Tonković.