Jadran se pojačano trese, znanstvenik objasnio može li to formirati tsunamiji

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović

Nakon jakih potresa u Zagrebu i Petrinji posljednjih dana pojačala se i seizmička aktivnost u Jadranu. Najjači potres u moru od 5.5 prema Richteru zabilježen je kod Palagruže prije tri dana. Današnji je bio jačine 4.2.

Josip Stipčević, doktor geofizike i seizmologije, za Index kaže da se može pretpostaviti da su jaki potresi u 2020. ljude učinili osjetljivijima na svako podrhtavanje tla koje bi inače previdjeli ili brzo zaboravili. No ističe da je seizmička aktivnost u našem dijelu Jadranske mikroploče malo pojačana.

"To nije ništa spektakularno, toliko neuobičajeno da bi bilo izvan okvira normalnog", rekao je.

Upozorava da je ipak nezahvalno tvrditi da se radi o nekom odstupanju od višegodišnjeg prosjeka.

"To je teško reći jer ne postoji nešto što bismo mogli nazvati višegodišnjim prosjekom. Dogodilo se nekoliko jačih potresa, od kojih je onaj u Petrinji bio stvarno jak, dok su ostali, uključujući onaj u Zagrebu i onaj kod Palagruže, zapravo bili umjereno jaki. Dakle, u posljednjih godinu dana dogodilo se nekoliko potresa koji izlaze izvan okvira onoga na što smo navikli. No, to ipak nije izvan granica očekivane pojavnosti. Primjerice, u Italiji se, nakon potresa u Amatriceu 2016., u godini dana dogodilo još pet ili šest jačih potresa, magnitude između 6.4 i 5.5. O njihovoj mogućoj povezanosti ne znamo dovoljno, nemamo dovoljno potrebnih promatranja, tako da je nezahvalno bilo što tvrditi, no jasno je da postoje razdoblja pojačane seizmičnosti", kaže Stipčević.

Postoje neka istraživanja u sedimentima na talijanskoj strani Jadrana koja su pokazala da su se u povijesti u Jadranu nakon potresa znali formirati tsunamiji, no oni nikada nisu bili osobito veliki.

"Talijanska obala je položenija od naše pa je ondje lakše vidjeti prodore morske vode dublje u kopno. Pronađeni su određeni dokazi postojanja takvih prodora koji se mogu povezati s potresima i posljedično s tsunamijima. Tu govorimo o sedimentima starim nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća godina. No teško je reći o kojim točno poremećajima se tu radi i vrlo ih je teško vezati uz potrese. Postoje neki povijesni zapisi iz kojih bi se moglo zaključiti da je i dubrovački potres u 17. stoljeću uzrokovao tsunami. No iz zapisa nije jasno je li to stvarno bio tsunami ili neka druga popratna pojava vezana uz potres. Potres takve snage zasigurno može uzrokovati tsunami, no on bi bio relativno mali zbog relativno male dubine Jadrana i relativno malih dimenzija rasjeda", kazao je za Index Josip Stipčević.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Popularni Članci