Tom prilikom je pojašnjeno koji se sve koraci poduzimaju u svrhu zaštite okolišta te su na taj način srušeni svi mitovi koji se povezuju s predodžbom kako su kruzeri veliki zagađivači mora, zraka i okoliša. Novinare je s praksom koja se provodi na kruzeru u tu svrhu upoznala Ivana Zore koja je zadužena za zaštitu okoliša na brodu.

Kako je pojasnila, ogroman dio otpada namijenjen je recikliranju, a sve se radi sukladno vrlo strogim propisima. Tako je kazala kako je jednom prilikom morala sastavljati izvješće jer je jedna plastična loptica gostu koji je boravio na kruzeru upala u more te je to tek jedan od primjera kako se ništa ne prepušta slučaju.

„S otpadom postupamo prema temeljito uređenim propisima. Primjerice, imamo prešu za karton koji se pakira u palete od jednog kubika. Palete se izbacuju vanka, dakle to je otpad za recikliranje. Također, imamo stanicu za mrvljenje stakla. Ono se separira u bijelo, zeleno, žuto staklo, dakle svako se smrvi i krca u posebne vreće. Sortiranje je ovdje stopostotno, dakle nigdje na kopnu nemate takav način sortiranja smeća kao na brodu. Imamo i stroj za prešanje konzervi što posebno izbacujemo. Imamo i posebne kontejnere za upaljače, potom kontejnere za opuške, posebne za baterije... Imamo i velike bidone za kuhinjsko ulje. Imamo puno restorana, koristimo jako puno friteza, tako da se ulje krca u bidone od kubika i namijenjeno je recikliranju,“ pojasnila je, pokazujući na  strojeve i bidone.

Brojni se stereotipi povezuju s kruzerima i kad je u pitanju čistoća zraka. Direktivom EU-a o sumporu propisano je kako se brodovi, uključujući i kruzere, moraju prebaciti na gorivo s 0,1 posto sumpora ako su više od dvije ure na vezu ili ako cijeli dan borave u luci. Zore je istaknula kako se tog pravila pridržavaju i na MSC-jevim kruzerima te kako se svi podaci bilježe na kompjutorima u kontrolnim sobama. Kako kaže, pravila su vrlo striktna, a kontrole rigorozne i česte stoga nema mjesta za lažiranje i manipulaciju. Također, srušila je i mit o tome kako kruzeri zagađuju more ispuštajući fekalnu ili prljavu vodu.

„Kad brod krene dalje, može se prebaciti na drugi mod, ali mi se držimo tog 0,1 posto. Što se tiče emisija, stalno smo na 0,1 posto, od nula do 24 sata dnevno. Što se tiče ispiranja, voda je prljava, posebno zbog plinova, i to je kao da ispirete auspuh, samo puno većih dimenzija. Kad smo tri milje od obale, usisavamo more i ono to ispire te se vraća nazad. Ono ne izlazi natrag prljavo nego prolazi kroz niz pročišćivača. Imamo parametre kojima očitavamo koliki je pH, kolika je zamazanost mora i kolike su čestice tako da alarm odmah zvoni ako je nešto van regulative. (...) U luci ne možemo usisavati more nego ispiremo tehničkom vodom koja cirkulira kroz sustav. Ona se nakon nekog vremena uprlja, prođe kroz sva čišćenja, a onda naručujemo cisternu i to ide dalje na tretman. Dakle, ne iskrcava se ništa od toga u more. Što se tiče otpadnih voda, one na brodu predstavljaju vrlo sofisticiran sistem. Mislim kako samo najbogatiji gradovi imaju takve sisteme tretiranja otpadnih voda. Na brodu je oko tri i pol tisuće ljudi, uključujući i goste i posadu, pa zamislite kolika je to količina vode iz toaleta, od tuširanja, kuhinje, restorana... Znači, to su ogromne količine vode. Voda od tuširanja ili iz praonice se prikuplja u tankove sive vode. Voda iz WC-a se prikuplja u tankove crne vode,“ kazala je dodavši kako se voda čisti do te razine da je bakterijski ispravna te se ispušta na 12 milja od obale.

„Tu pročišćenu vodu možete piti jer je bakterijski ispravna, ali nije pitka samo zato što nije bogata mineralima nakon svih tih procedura,“ istaknula je. Kazala je kako je nemoguće manipulirati podacima.

„S ovim se ne može 'muljati'. Inspekcije koje dolaze, stave USB i kompjutore, uzimaju podatke i oni se ne mogu regulirati na brodu. Ako nestane struje na brodu na 30 sekundi, to se zna i zna se da nedostaje tih 30 sekundi podataka. S tim nema nikakvih muljanja,“ istaknula je.

Uz obilazak broda, organizirano je i predavanje o tome kako se CLIA, kao najveće kruzersko udruženje, i TUI trude kako bi brodovi na kruzerskim putovanjima bili što više ekološki prihvatljivi te kako bi se u destinacijama poput Dubrovnika razvijao održivi turizam.

„Jako smo zahvalni što smo danas u Dubrovniku, na jednom od najnovijih brodova TUI-ja. U srpnju smo potpisali ugovor o suradnji s gradonačelnikom Matom Frankovićem i obvezali smo se na dugotrajnu suradnju kako bismo zajedno radili i kako bismo osigurali da se Dubrovnik razvija na održiv način,“ izjavila je Maria Deligianni ispred CLIA-e dodavši kako su temeljem potpisanog ugovora počeli promišljati o tome koliko je Dubrovnik održiva destinacija danas i koji koraci trebaju biti poduzeti kako bi nastavio to biti, što podrazumijeva i brojne akcije koje će se napraviti po tom pitanju.

Na pitanje koliko drugih kruzera treba biti unaprijeđeno kako bi bili primjer ekološki odgovornog postupanja kao što je to Mein Schiff 6, odgovorila je kako bi svi brodovi takvi trebali biti.

„Pritisak je danas toliko velik da zaštita okoliša nije samo naša obveza nego i imperativ u poslovanju. Sve kruzerske kompanije moraju kreirati nove ili usavršiti postojeće brodove na način da budu što više ekološki prihvatljivi. Čekaju nas nove regulative s početkom iduće godine te u skladu s time ulažemo i poboljšavamo,“ izjavila je.

Godja Soennichsen ispred TUI-a je kazala što kompanija radi kako bi očuvala okoliš.

„Imamo flotu od sedam brodova, do čega ih je šest novih, a izgrađeni su od 2014. i 2019. Zato je to najmlađa, ali i ekološki najprihvatljivija flota u svijetu te koristimo najnoviju tehnologiju za pročišćavanje,“ istaknula je.

Inače, Mein Schiff 6 je brod na kojem može odsjesti 2 600 gostiju i 850 članova posade, dug je oko 200 metara, a od ukupnog broja kabina, 85 posto ih ima balkon.

Kako izgleda, pogledajte u fotogaleriji i videu.