Turistička zajednica traži novi krovni komunikacijski koncept i slogan Hrvatske. U tijeku je natječaj, a do pronalaska novog vrijedit će  "Croatia, full of life". Direktor HTZ-a Kristjan Staničić objasnio je cilj dobitka novog komunikacijskog i vizualnog koncepta te slogana koji će promovirati Hrvatsku kao održivu turističku destinaciju, s kvalitetnom ponudom za cijelu godinu, što je, prema njegovim najavama, cilj i nove turističke strategije.

Tako će novi koncept i slogan zamijenit dosadašnji "Croatia, full of life/Hrvatska, puna života", koji je odabran u veljači 2015. u mandatu ministra turizma Darka Lorencina, a taj su koncept i slogan osmislili konzorcij agencija BBDO Hrvatska, AMW BBDO iz Velike Britanije i DEC BBDO iz Španjolske. Prije Hrvatske pune života, slogan hrvatskog turizma "Mediteran kakav je nekad bio" otišao u povijest nakon gotovo 15 godina, što je i jedan od najdugovječnijih turističkih slogana u Hrvatskoj.

Tijekom pandemije koronavirusa mnogi turistički djelatnici govorili su kako je potreban zaokret u turizmu, posebno u smjeru održivog i cjelogodišnjeg tako da je upravo ovaj natječaj ujedno i prilika za postavljanje temelja u tom smislu. Turistička zajednica navodi kako se treba temeljiti na konceptu ljepote s obzirom na to da provedena istraživanja potvrđuju kako je to jedna od ključnih prednosti naše zemlje te jedan od najvažnijih motiva turističkih putovanja u Hrvatsku.

Pitali smo istaknute dubrovačke turističke djelatnike što oni misle o ovom rebrandu turizma, u kojem smjeru treba ići novi komunikacijski koncept, kako zadržati pozornost, zaintrigirati, stimulirati um i izazvati emocije kod ciljane publike. U prvom dijelu ove teme govorili su sveučilišna profesorica Barbara Puh i turistički djelatnici Ines Nanić, Lukša Malohodžić i Ivan Vuković.

‘Nije dovoljno fokusirati se samo na ljepotu; trebalo bi izazvati šok, nevjericu i reakciju, a pitanje od milijun dolara je - po čemu smo drugačiji?’

Što misle ostali turistički djelatnici pročitajte u nastavku.

'VIDEO JE FOKUS, A NAGLASAK NA EKOLOGIJI'

Marjan Žitnik iz agencije Maritimo Fishing smatra kako je priča o sloganima i vizualnim identitetima dosta evoluirala.

- Neka “catchy” fraza više nije dovoljna za promociju cijele jedne države kao destinacije, u ovom slučaju hrvatskog turizma. Svjedočimo brojnim trendovima u turizmu, pogotovo na društvenim mrežama, video je fokus, a manje internetska stranica, slogan ili logo - govori Žitnik.

Od tema koje su aktualne, dodaje on, prvotno je naglasak na ekologiji. Ističe primjer Ljubljane koja je prema njegovom mišljenju to jako dobro odradila i postala zelena prijestolnica Europe.

- Hrvatska ima jedinstvene ljepote i prirodna blaga te njihovo očuvanje svakako mora biti fokus, a ne samo kada su u pitanju nacionalni parkovi. Tako komuniciramo koliko nam je do vlastitih resursa uistinu stalo i koliko ih sami cijenimo. Jedini motiv bitniji od prirodnih bogatstva su ljudi i bolje rečeno “ljudskost”. Potrebno je upravo tu “ljudsku” notu brendirati - mišljenje je Marjana Žitnika.

Ističe kako se danas više-manje sve vrti oko unikatnih doživljaja i iskustava.

‘LJUDSKOST JE BITAN MOTIV’

- Nerijetko čujemo komentare gostiju kako nigdje nisu dobro ugošćeni kao u Dubrovniku, a vjerojatno je tako i u cijeloj Hrvatskoj. Jedan doživljaj babe Mare koja peče kruh vrijedi više nego cruising na luksuznoj jahti. Možda ne u smislu novaca, ali emocije se ne mogu tako lako glumit. Uvijek kažu da naši ljudi imaju dušu i da nigdje nisu vidili toliko susretljivih, nasmijanih i dobrih ljudi. Turisti ističu kako uvijek volimo pomoći, uletiti i kad ne treba, piti kafu ili gemišt s gostima koje prvi put vidimo po dva sata i smijati se bez razloga kao da smo dobili na lotu. To je pravo bogatstvo Hrvatske i hrvatskog turizma! Svakako bi bilo dobro da to bude smjer brendiranja i komunikacije prema “vanka”. Prezentirajmo sebe kakvi jesmo! - zaključuje Marjan Žitnik.

Izvršna direktorica u Hotelu Lapad Vivian Kuculo smatra kako je Turistička zajednica dobro definirala smjer u kojem želi ići po pitanju komunikacijskog koncepta i slogana Hrvatske. Kuculo dodaje kako bi još dodatno trebalo istaknuti sigurnost i održivi razvoj, jer je upravo to, prema njezinom mišljenju, turistima jako važno.

- Prošli slogani Full of Life i Mediteran kakav je nekad bio uopće nisu bili loši. Mi smo često kritični, ali ja nisam tako stroga jer mislim da nije lako smisliti slogan. Znam koliko turističke zajednice drugih zemalja ulažu truda u komunikacijske strategije i slogane, a na kraju se dobije potpuno jednostavan slogan. Mislim da je važna razvojna strategija Dubrovnika kao elitne destinacije, slogan treba ciljati publiku i pratiti sve ono što se zamislilo. Svakako bi trebalo podići kvalitetu ovoga što imamo. Smatram kako ne treba praviti neki veliki zaokret, u svijetu smo već prepoznatljivi i treba nastaviti ovim stopama - zaključila je za Dubrovački dnevnik izvršna direktorica u Hotelu Lapad Vivian Kuculo.

Direktorica dubrovačke turističke agencije Dominium Travel Slavica Grkeš osvrnula se na prošli slogan.

- Kazu da je 30 posto laži dozvoljeno i da je to zapravo marketing. Ovaj zadnji slogan je bio baš tako nekako “Full od life”, ali 1. studenog kad odleti zadnji avion, ugasimo svjetlo u našem resortu poznatom pod nazivom Hrvatska i utonemo u hibernaciju iz koje nas tu i tamo probudi zvuk poneke renovacije, većinom stranih investitora. Samo što hibernacija traje više od 30 posto godine, šteta - smatra Grkeš.

Dodala je kako će doći vrijeme za smišljanje novih slogana.

- Kad budemo imali sadržaje koje možemo nuditi alternativno lošim vremenskim uvjetima, dovoljno volje, želje, i naravno, zarađenog novca da u takvo nešto možemo ulagati, onda ćemo vidjeti kako to funkcionira i smišljati slogane - mišljenja je ona.

‘LJETO JE LAKO PRODATI’

Ponudila je ideju kako osmisliti slogan.

- Postoje marketinške kuće i magovi, čitavi odjeli firmi koji se mogu baviti time, ali ja bih pozvala stotinjak gostiju da prođu cijelu Hrvatsku, da vide ono najljepše, unikatno, tradicionalno, probaju sve. Bito je da su to stvarno ljudi raznih profila i njih bih pitala da sastave slogan na onome kako su je doživjeli - predložila je Grkeš.

- Svakom tko radi u marketingu je glavni cilj izazvati emocije, ali danas sve toliko brzo ide i napreduje tehnološki, generacija Z kompletno drugačije prima informacije. Premala smo zemlja za veliku komplikaciju, ja bih to držala jednostavno, i u ovoj brzini isticala kako je kod nas sve sporije i laganije - ideja je direktorice dubrovačke turističke agencije Dominium Travel Slavice Grkeš.

Vlasnik agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić govori kako je "teško naglasiti sve šarolike prednosti da bi se turistički 'prodala' što bolje kroz godinu kroz rebrendiranje".

- Rijetkima u struci je danas dovoljno 90 do 120 dana sezone. Mislim da su takvi izumrli ili su početnici oportunisti u turizmu. Što nama zaista treba, a složiti će se većina koji žele raditi i stvarati za sebe i generacije koje dolaze, je više prometa van sezone (proljeće, jesen, zima). Ljeto se ionako prodaje samo od sebe uz lijepe cijene, tradicionalni gosti, Google, društvene mreže, Airbnb, Booking i ostali rade svoje", naveo je Marušić.

Kazao je kako "ne treba biti neki stručnjak kad se slijeva pola Europe na Mediteran i traži bilo gdje krevet više".

- A ljetna sezona ne može biti ljetna dulje od ljeta. Čak veći dio kontinentalne Hrvatske je turistički jako aktivan ljeti jer sadržaji su sve bogatiji a turista sve više kroz cijelu državu. Nama kao jednoj naglašeno sezonskoj destinaciji treba turizam van ljetne sezone u svim krajevima, gradovima, na otocima, poluotocima – to bi po meni trebalo biti glavni fokus komunikacije. Druge masovne uspješne industrije u RH nema nažalost koja će puniti nategnute narodne džepove za plaćati ogromne namete koje ova država je stavila onima koji žele raditi i stvarati. Sve dok ne budemo profesionalno rješavali maksimiziranje tržišta uz stimuliranje turističke struke, taj “rebrend” će biti opet samo slika ograničenog shvaćanja potencijala hrvatskog turizma - zaključio je za Dubrovački dnevnik Vlasnik agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić.

*Članak je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnik