Informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio tadašnji direktor hotela Marin Šilje koji je kazao kako je hotel, čija je gradnja započela 1918., imao status spomenika arhitekturi prvih 50 godina prošlog stoljeća. Upravo iz tog razloga je projekt obnove hotela iz 90-ih izuzeo mogućnost rušenja postojeće zgrade, nego je planirana nadogradnja. 

BIVŠI DIREKTOR: HOTEL SE NIJE MOGAO RUŠITI 

„Hotel je kao takav bio zaštićen i nije se mogao rušiti. U drugoj polovici 90-ih izrađen je projekt obnove i rekonstrukcije Sumratina koji je baš zbog toga predviđao da se stara zgrada ostavi onakvom kakva i jest, dok se nadogradnja predviđala prema teniskom igralištu odnosno prema parkiću u vlasništvu Grada,“ kazao je tada Šilje za Dubrovački dnevnik. 

Kako bi ostvarili isplativost investicije, htjeli su proširiti svoje kapacitete za kojima je postojala potreba. 

„Imali smo tada 40-ak soba i 80-ak kreveta, a predviđenom dogradnjom prema teniskom igralištu povećali bismo kapacitete. Htjeli smo ostvariti kapacitet od ukupno 70, 80 soba te 140, 150 kreveta. Planirali smo djelomično proširiti bazen pa bi hotel imao otvoreni i zatvoreni, zimski bazen, kao i veliku podzemnu garažu, a dograđeni dio je trebao cijeli biti u staklu,“ kazao je Šilje. 

Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdilo još nekoliko aktera koji su bili upoznati s tadašnjim projektom obnove ili su u njemu sudjelovali, no nikome nije poznato na koji način i pod kojim okolnostima je uklonjena zaštita o kojoj govore. Rješenje o zabrani rušenja zgrade, prema njihovim riječima, izdao je tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture Dubrovnika pa je ekipa Dubrovačkog dnevnika tim tragom uputila upit Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku koji je, dalje, upit proslijedio Ministarstvu kulture. 

MINISTARSTVO KULTURE IGNORIRALO PA ODGOVORILO : NIJE BILO ZABRANE 

Ministarstvo kulture je na pitanje oko toga je li zgrada bila zaštićena i kada je zaštita uklonjena odgovorilo kako hotel sada nije zaštićen. 

„Hotel Sumratin u Dubrovniku nije zaštićen kao kulturno dobro te stoga Konzervatorski odjel u Dubrovniku nije nadležan za sudjelovanje u postupku ishođenja građevinske dozvole za njegovu rekonstrukciju,“ odgovorili su iz Ministarstva mada se pitanje nije odnosilo na to je li moguća rekonstrukcija koju planira tvrtka Consultants niti se odnosilo na to je li hotel u ovom trenutku zaštićen jer je odgovor na to pitanje jasan – hotel sada nije zaštićen jer u tom slučaju ne bi bilo moguće ishoditi lokacijsku dozvolu za projekt. 

Stoga je Dubrovački dnevnik ponovio upit na koji Ministarstvo nije odgovorilo u propisanom roku. Dubrovački dnevnik je postavio pitanja o zaštiti i treći put, uz naznaku kako je prošao rok za odgovor, nakon čega je iz Ministarstva kulture stigao odgovor kako zgrada nikada nije bila zaštićena. 

„Nastavno na upit vezan za Hotel Sumratin, kat. čest. zgr. 506 k.o. Gruž (s.i.), kat. čest. 642/1 k.o. Dubrovnik (n.i.), obavještavamo vas kako Hotel nikada nije bio zaštićen kao kulturno dobro, niti se nalazio u zoni zaštite kulturnih dobara,“ odgovorili su iz Ministarstva. 

TKO JE TU LUD? 

Teško je vjerovati kako je tadašnje vodstvo hotela u krivu kad kažu kako se zgrada nije smjela rušiti, posebno zato što je navedena zaštita dodatno poskupila troškove planirane rekonstrukcije i s te strane zadala problem onima koji su radili na projektu. S druge strane, postavlja se pitanje zašto ne postoje dokumentirani dokazi koji bi potvrdili navode tadašnje uprave te i dalje ostaje pitanje, ako je zaštita zgrade postojala, što je vrlo izvjesno, dokad je ona vrijedila i pod kojim okolnostima i kada je skinuta. 

Inače, u vrijeme kad je Šilje napustio mjesto direktora hotela početkom 2000-tih godina, isti je preuzela dubrovačka tvrtka PGM Ragusa, nakon čega je hotelska zgrada bila prepuštena banci koja je do njega došla aktiviranjem hipoteke zbog toga što vlasnik nije plaćao kredit za svoju drugu tvrtku, a jamstvo je bio Sumratin. Stoga Šilje ne može sa sigurnošću kazati do koje je godine hotel, kako tvrdi, bio zaštićen ni gdje je završila dokumentacija koja je postojala.

LEGAZ APELIRA: ZAŠTITITE ZGRADU SUMRATINA!

Predsjednik udruge Divlja liga-vaterpolo Igor Legaz je prema Konzervatorskom odjelu uputio zahtjev da se zgrada 'Sumratina' stavi pod zaštitu kao pojedinačno kulturno dobro. 

„Kao Lapađanin, formalno podnosim prijedlog, da ovaj Konzervatorski odjel, sada i odmah, donese rješenje o preventivnoj zaštiti jedne od najstarijih zgrada u Lapadskom polju, koja je u k.o. Gruž, označena kao č.zgr. 506 (u naravi zgrada hotela "Sumratin").

U slučaju da su ovom Konzervatorskom odjelu potrebni detaljniji podaci o toj zgradi (projekt, graditeljski podaci,  fotografije) koji bi bili značajni za donošenje rješenja o trajnoj zaštiti navedene zgrade, kao kulturnog dobra, ova Udruga će rado pomoći,“ stoji u prijedlogu Legaza. 

OPREČNA MIŠLJENJA GRADONAČELNIČKIH KANDIDATA 

Gradonačelnik Mato Franković koji će se ispred HDZ-a kandidirati na predstojećim lokalnim izborima za još jedan mandat smatra kako zgradi od 22 metra nije mjesto do lapadske šetnice.

"GUP je tu dozvolio gradnju jednog mastodonta od 22 metra, što je uistinu problematično, međutim GUP je to dozvolio. Investitor se unatoč brojnim upozorenjima Grada Dubrovnika želio još malo proširiti, pojačati, na kraju mi to nismo dozvolili. Vidjeli smo cijeli jedan niz iskaza nezadovoljstva radom gradskih upravnih odjela, za promet i prostorno-plansku dokumentaciju. U konačnici se investitor žalio Upravnom odjelu za urbanizam, tražio detaljnije tumačenje GUP-a, ali Upravni odjel je zauzeo stav da su resorni odjeli za izdavanje prostorno-planske dokumentacije i promet dali točne uvjete i da se tome treba prilagoditi. Projekt se u konačnici prilagodio što mu je omogućilo dobivanje lokacijske dozvole, međutim put do građevinske ipak nije brz i tu ćemo naravno mi na svaki mogući način gledati zaštiti javni interes, ali istovremeno naravno ne sprječavajući investitora u realizaciji projekta, ali projekta koji treba poštivati Grad i ono što to područje zahtjeva," izjavio je u intervjuu za Dubrovački dnevnik. 

Svoje viđenje dao je i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je također najavio kandidaturu. 

"Sumratin je zgrada koja će biti visoka 22 metra. Ta zgrada može biti lijepa ili ružna, ukinuto je Povjerenstvo za lijepo koje je moglo to procjenjivati. Na Stradunu su sve zgrade visoke pet etaža, a ljepotu Dubrovnika čine crkve i zvonici koji su viši od 20 metara. Visina ne znači ništa. GUP-om iz 2014. su u Gruškom polju dozvoljene zgrade do 35 metara, a gdje ćeš drugo to dozvoliti nego tamo?! Hotel Kompas je veći 10 metara od budućeg Sumratina," viđenje je Vlahušića koje je iznio u intervjuu za Dubrovački dnevnik.