Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić najavio je izlazak na predstojeće Lokalne izbore, ovoga puta kao nezavisni kandidat. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govorio je smjernicama svog programa vezanima uz gradske zidine, turizam, korona krizu, gužve i način na koji gleda život Grada.

Prije svega, preboljeli ste koronu nedavno, bili ste hospitalizirani. Kako se sada osjećate, je li ostavilo posljedice?

Osjećam se dobro. Sad sam miran  šest mjeseci. Ne mogu ja zaraziti druge, niti oni mogu zaraziti mene. Trebam se samo odgovorno ponašati, kako kaže znanost. Zahvalio bih se osoblju Zaraznog odjela i svim zaposlenicima Opće bolnice Dubrovnik, što brinu o ogromnom broju bolesnih ljudi s Covid 19 virusom,  rade već osam mjeseci u izrazito otežanim uvjetima. Posao odrađuju maksimalno profesionalno i humano.  

Bili ste se stavili na raspolaganje kao liječnik u slučaju da situacija dodatno eskalira kad će nedostajati kadrova.

Prvi dan kad se pojavila korona sam nazvao ravnatelja Marija Bekića i rekao da mogu raditi kao internist ili u Stožeru što god treba. Tu sam ako bude trebalo, i u narednom periodu dok god traje pandemija. 

Kako se prema vašem mišljenju Dubrovnik bori  s virusom?

Provode se sve mjere koju preporučuje Nacionalni stožer te smo po broju zaraženih i hospitaliziranih negdje u sredini Hrvatske. Osobno bih preporučio podjelu županije u tri cjeline. Dubrovnik s gravitacijskim općinama Konavle te Zračnom lukom Dubrovnik, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Mljet i Pelješac do Orebića. Druga teritorijalna cjelina bi bili Orebić, Korčula, Lastovo. Treća Dolina Neretve, koja je epidemiološki više vezana uz Hercegovinu, nego Dubrovnik.  Iako smo jedna županija svaka od ove tri cjeline ima svoje specifičnosti, koje će nam trebati i za narednu  turističku sezonu. Grad Dubrovnik treba što prije napraviti s navedenim općinama snažni lokalni stožer, koji će donositi specifične mjere sada za vrijeme zime, a još važnije za narednu godinu. Ne smije nam jedna neodgovorna svadba u Hercegovini pokvariti epidemiološke mjere Dubrovnika, što se i sada događa.

Mislim da trebamo više komunicirati putem svih lokalnih medija, kako izbjeći bolest, spriječiti širenje epidemije te smanjiti smrtnost i broj hospitaliziranih. Dubrovački stožer treba okupiti vodeće profesionalce koje imamo u gradu i osigurati im medijski prostor. Grad Dubrovnik trebao je izdvojiti i neveliki iznos sredstava, tisuću kuna,  za svaku osobu koja dobije koronu, a slabijeg je imovinskog stanja što nažalost nije prihvaćeno na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća.

Što mislite, kad će ova pandemija prestati, stiže cjepivo? Očekuje li  Dubrovnik još jedna teška sezona. Može li Dubrovnik još jednu godinu bez dovoljno turista, brodova i aviona?

Prema svim svjetskim stručnjacima pobjeda nad koronom ne može se očekivati prije naredne zime. Čak ako cjepivo bude jako učinkovito, a bez nuspojava, trebat  će najmanje šest mjeseci nakon cijepljenja ogromnog broja ljudi  da se broj oboljelih smanji  ili potpuno nestane lokalna transmisija virusa. Naredna sezona će i dalje biti sezona u kojoj će virus biti prisutan među nama, nadam se u znatno manjoj mjeri. Bit će i turista, i aviona, ovisno o tome kako se mi u Gradu pripremimo.  Dubrovnik je ove godine ostvario 19 posto noćenja, uz  10 posto prihoda, a Dubrovačko – neretvanska županija bez Grada Dubrovnika 44 posto noćenja i oko 30 posto prihoda. Potpuno isti uvjeti, a grad Dubrovnik je imao dva i po puta lošiji rezultat nego ostatak županije.

Dubrovnik treba postaviti cilj za narednu godinu da će ostvariti 80 posto noćenja u odnosu  na 2019. Za to je potrebno  već sada napraviti brojne mjere. I ako ih provedemo,  a ostvarimo nešto lošiji rezultat, bit ćemo zadovoljni.

IMAM RECEPT KAKO SMANJITI GUŽVU 

Ali, nisu isti uvjeti. Korona je dovela do toga da ljudi koji putuju preferiraju sredine koje nisu urbane, koje su izolirane i gdje mogu boraviti na otvorenom. Zar nije Dubrovnik percipiran upravo suprotno, zbog gužvi prethodnih sezona?

Sigurno je da je percepcija gužvi odvratila dio ljudi od dolaska. Da smo imali 30 posto prometa, naša bi zarada bila duplo veća. Ljudi su na kraju u kolovozu spuštali cijene do krajnjih granica.  Dubrovački turizam u narednoj godini ovisit će o rezultatima cijepljenja i mjerama koje donosi Grad Dubrovnik u narednim mjesecima. Ovoga  ljeta u kojem smo ostvarili katastrofalne rezultate, nije u Dubrovnik došao nitko  iz Ministarstva turizma, ni Hrvatske turističke zajednice kako bi pomogao. 

Dubrovnik će se morati organizirati iznutra, pokazati znanje i snagu kako upravljati s epidemijom.  Dubrovnik za narednu sezonu mora riješiti pitanje socijalne distance u povijesnoj jezgri, što je istovjetno ciljevima upravljanja povijesnom jezgrom, to jest potrebno je  smanjiti gužvu u Gradu i prilazima Gradu na optimalnu mjeru.  Ne smijemo  imati gužvu, zbog zdravlja ljudi i zbog dugoročne održivosti Dubrovnika kao najpoželjnije europske i mediteranske destinacije.

Imate li  vi u svome programu rješenja  za to. Kako riješiti gužvu?

 Trebamo poštovati preporuke UNESCO-a o maksimalnom broju posjetitelja, od 8 tisuća turista u povijesnoj jezgri  te epidemiološke preporuke koje tu brojku još smanjuju ovisno o broju zaraženih koje treba pratiti samo na području Dubrovnika i susjednih općina. Također treba učiti na iskustvima Londona, Pariza, Rima kako se oni sada ponašaju za vrijeme epidemije pri posjetu kulturnim znamenitostima.

Grad Dubrovnik hitno treba odrediti maksimalni broj posjetitelja u muzejima, na zidinama, Lokrumu, restoranima, trgovinama i svim javnim mjestima u povijesnoj jezgri. Osim kamera koje imamo na svim ulazima u grad, treba postaviti i brojače posjetitelja u najfrekventnijim atrakcijama, napraviti javno dostupnu aplikaciju koja će biti dostupna svim turistima, ali i građanima Dubrovnika. Uvesti kroz Dubrovnik Card digitalni vodič, koji pojedinačne goste, ali i organizirane grupe vodi u manje zagušene atrakcije te osigurava potrebnu socijalnu distancu. Za posjetiti svaku kulturnu atrakciju, kao što je danas u Europi potrebno je unaprijed rezervirati termin posjeta te ostaviti osobne podatke. Tako ćemo izbjeći gužvu, povećati broj posjeta i reklamirati Dubrovnik kao sigurni grad.

Trebamo bolje predstaviti turističke  mogućnosti Dubrovnika na otvorenome, aktivnosti na moru,  zabave u prirodi, mnogobrojne izlete i odlične rezultate naše Bolnice u slučaju liječenja oboljelih. Možemo uvesti testiranja u Zračnoj luci, donijeti  jamstveni fond pomoći za one koji se tu razbole, osigurati im alternativni smještaj. Da smo sve to znali napraviti i komunicirati prošle godine bili bismo na 40 posto prošlogodišnje sezone, a ne na 19 posto.

U  Lazaretima, prvoj svjetskoj karanteni,  treba organizirati globalnu digitalnu konferenciju na koju treba pozvati predstavnike svih zemalja svijeta, da njihovi vodeći epidemiolozi ili ministri zdravstva govore o tome kako su se borili ili bore s Covidom. U okviru toga treba postaviti još bolju izložbu o prvoj karanteni i epidemijama iz prošlosti. Ključnim predavačima ponuditi  besplatan smještaj u dubrovačkim hotelima.  Projekt koji bi imao nemjerljiv marketinški efekt, koji bi promovirao Dubrovnik, prvu  svjetsku karantenu i zaslužne svjetske stručnjake u borbi protiv  Covid virusa.

Kada svijet pobijedi pandemiju Covida, što se očekuje za 2022. godinu, Dubrovnik treba predstaviti kao jedno od središnjih mjesta globalne proslave. Napraviti program u kojem proslava traje cijelu godinu, a primjerena  je Gradu.   

Bili smo percipirani i kao skupa destinacija, a sad su cijene smještaja primjerice drastično pale.

Ne smije se dopustiti  'spuštanje gaća' jer smo kao turistička destinacija mrtvi za pet narednih godina. Zbog loših turističkih rezultata najviše je stradao privatni smještaj, suvenirnice, ugostitelji i  taksisti.  Hoteli su imali pomoć za radnike iz državnog fonda i manje su ekonomski oštećeni od nekoliko tisuća dubrovačkih obitelji. Zato privatni smještaj, njegovo punjenje te odgovarajuće cijene smještaja moraju biti prioritet Gradonačelnike i turističke zajednice. Dubrovnik ima najkvalitetniji smještaj na Mediteranu, pa i u Europi. Moto Dubrovnika treba biti:  Živjeti od rada i imovine, povijesti i pameti, a ne od zaduživanja i prošenja.

Još uvijek ima ljudi u Dubrovniku koji tvrde da ne žive od turizma.

Rijetko koja dubrovačka obitelj nema direktne ili indirektne koristi od turizma. Istina kad  živiš u izobilju, kad su ti roditelji omogućili stan i školovanje, a  imaš pristojnu plaću u javnome sektoru  i dovoljno vremena, onda možeš biti protiv svega i svačega. To nisu negativne ideje, ali ne mogu biti dominantne. Sad shvaćamo da nam je turizam nužan, samo se moramo boriti protiv gužve.

Uz gužve u povijesnoj jezgri tu su i one prometne koje prate velike brojke u turizmu, a koje nam trebaju i koje priželjkujemo.

Promet se može riješiti jednostavno uz dva semafora u Zagrebačkoj ulici i okrenutim prometom oko Volantine. Milijun kuna ulaganja, a poštujemo i UNESCO, i Svjetsku zdravstvenu organizaciju. O tome govorim godinama, a prikazao sam i prometnu simulaciju.  Od Iljine Glavice, do Zlatnoga potoka i Doma zdravlja je “buffer “ zona UNESCO-a, koja postoje zona ograničenoga prometa za sve, osim za stanovnika Dubrovnika.

Tri trake, jedna za ulaz u garažu, iz koje se vozi Volantinovom u suprotnom smjeru nego sada i izlazi na raskrižje, druga linija je stalno otvoreni zeleni semafor za domaće ljude i vozila s dozvolom, koja uključuje i turističke autobuse koji su platili pristojbu od 800 kuna, ili voze putnike koji su kupili jednu od kulturnih atrakcija grada, ili imaju rezerviranu posjetu restoranima. Treća traka namijenjena je isključivo za taksiste, koje zasebni semafor propušta samo onda kada je popunjenost taksi stajališta manja od 80 posto. Tad ne bi bilo gužve oko grada, ni gužve  autobusa,  ni taksista. Nema potrebe za desetcima  komunalnih redara. Dosta pameti i malo para i imamo red bez gužve. Uživaju i građani i turisti.

PROJEKTI U TIJEKU? TO SU MOJE PJESME, MOJI SNOVI 

Ovoga tjedna usvojen je  Proračun Grada za 2021., a održane su i javne rasprave o izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a. Dvije iznimno važne teme za život Grada. Možemo krenuti s proračunom, koji je vaš stav?

Proračun grada Dubrovnika  puni se od poreza i prireza, imovine, zaduženja te nacionalnih i europskih sredstava. Prihod od poreza i prireza bit će 125 milijuna kuna i manji za nekih 50 milijuna kuna nego proteklih godina. Ako HDZ ukine porez na nekretnine izgubit ćemo planiranih 25 milijuna kuna, što nitko pametan ne bi trebao dopustiti. Drugo su porezi od imovine, koji su normalnih  godina iznosili isto oko 180 milijuna kuna, a 150 milijuna kuna čine “Vlahušićevi” prihodi koji  se sastoje od prihoda za zidine, DU carda, koncesije za žičaru, naplate zaustavljanja na Pilama od 800 kuna, Revelina.  Navedene prihode od imovine osim mene nažalost nitko prije nije ni vidio, a kamoli osmislio ili se izborio za njih. Ali su ostvareni i trajno ostaju svim građanima grada kako bi Dubrovnik bio grad najveće kvalitete života. Treće su zaduženja, koje je gospodin Franković maksimalno koristio. U ove tri i po godine uzeo je 300 milijuna kuna kredita i njima preplatio sve kapitalne projekte, koje ćemo plaćati narednih 10 do 15 godina. Četvrto su prihodi od redovitih sredstava iz državnoga proračuna, primarno decentralizirane funkcije  te europski fondovi. Najveći prihod iz europskih fondova do sada su bili Lazereti koje je moj tim u cijelosti pripremio u iznosu od 20 milijuna, dok su svi drugi bili znatno manji. Gospodin Franković naslijedio je i 70 milijuna kuna plusa kada je postao gradonačelnik, dok je mene dočekala prazna kasa i neplaćenih 70 milijuna kuna računa, obaveze za garažu, odašiljač i cestu do tvrđave na Srđu. Proračun je napuhan na više stavki , od kojih bih izdvojio porez na promet nekretnina i komunalni doprinos. Nema velikih projekata, niti trgovine nekretninama  pa su planirani prihodi nerealni.

Što se tiče rashodovne strane, najveći problem osim otplate kredita su stotine novozaposlenih u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama i ustanovama. Samo stotinu zaposlenih koji ništa ne rade, a jedva da imaju i stolice za sjedenje građane Dubrovnika koštaju 15 milijun kuna. Kroz deset godina je to 150 milijuna kuna, koje ćemo svi platiti kako bi ti novozaposleni glasali za Frankovića i HDZ na unutarstranačkim i lokalnim izborima. Preskupa cijena za par stotina glasova. To se zove politička korupcija, javnim novcem.

Sad smo otvorili puno tema. Zidine, sudski procesi, građenje i prostor, ali završimo proračun. Brojni projekti su u najavi ili se završavaju.

Mogu slobodno reći 'moje pjesme, moji snovi'. Svi se projekti poput ceste za Pobrežje, zgrada za invalide u Mokošici i Lazareta realiziraju dvostruko ili trostruko skuplje nego što bi trebali. Cesta za Pobrežje nije gradska cesta, nego prva dionica spoja Dubrovnika na autocestu. To su trebale financirati Hrvatske ceste, a financiramo je mi, i to duplo skuplje od toga koliko je izašla Pelješka cesta. Proračun vidi sve, cijena kvadrata stana u Mokošici  ispala je 2500 eura, skuplje nego što prodaje tzv. nekretninska  mafija. Nije se trebalo kupiti 43 stana u braniteljskim zgradama za 38 milijuna kuna, nego istim novcem  kupiti tri zgrade Vrtlara u Solitudu, za 20 milijuna te stanove namijeniti deficitarnom kadru u gradu, prvenstveno liječnicima i sestrama, ali i profesorima Sveučilišta te drugim zanimanjima. S ostalih  18 milijuna kuna  sto dodatnih dubrovačkih obitelji moglo je dobiti 30 tisuća eura nepovratnih sredstava za rješavanje podstanarstva. Uz dosta znanja i bez potrebe da se svidiš ministrima u Vladi, mogli smo imati 108 zadovoljnih branitelj  te 150 dubrovačkih obitelji. Završio je projekte koji su ga dočekali započeti, projekt  Pročistača gdje je bio uveden u postupak, škola Montovjerna, vrtić Palčica, Studentski centar, cesta za Pobrežje je imala lokacijsku dozvolu, Lazareti... Dolaze izbori pa su aktivirani tržnica i Dom umirovljenika u Gružu.

Ali, ja se veselim svakom završenome projektu ili onome koji će se realizirati, samo žalim ako je preskupo plaćen ili nije sufinanciran našim novcem koje smo uplatili u državni proračun.

Činjenica je da su projekti završeni i da je dobro što se nastavila realizacija.  I oni su vama predbacivali zapošljavanja, preskupo plaćene projekte poput Lazareta.

Šuica je  meni ostavila 210 zaposlenih, koliko i ja Frankoviću. Sada ih je u gradu 300. Lazareti sedam lađa, cijela infrastruktura i trg plaćeni su 32 milijuna kuna, a činili su 85 posto svih radova u Lazaretima. Tri lađe ili ukupno 15 posto građevinskih radova Franković je platio 22 milijuna kuna. Najmanje duplo skuplje po bilo kojoj računici. Zavod za obnovu u mome mandatu cijele Lazarete je pripremio za EU fondove koji su i dobiveni.

VRATIO BIH ZIDINE GRADU PA UKINUO PRIREZE, PLAĆANJE VRTIĆA, SMANJIO CIJENU POKAZA...

Dubrovačke zidine. Vječna tema. Spominjete i referendum na kojem bi građani izrazili mišljenje o upravljanju.

Da me netko pita bih li radije  pobijedio na izborima ili vratio zidine Gradu, rekao bih - vratimo zidine Gradu i sav novac koji se naplati od ulaznica. Mandat gradonačelnika će proći, a prihod koji donose zidine, jedina “Zlatna koka” u Hrvatskoj ostat će trajno svim građanima Dubrovnika, a ne samo nekolicini ljudi. Tri puta sam bio gradonačelnik, ministar zdravlja.  Meni osobno funkcije ne trebaju. Imam svoju obitelj, Imoticu, Dubrovnik, reputaciju i značajno ljudsko i političko nasljeđe.  Prebolio sam sad i koronu. Nemam mržnje u sebi. Opraštam i Matu Frankoviću što me proganjao, Maru Kristiću za  Zakon kojim su me eliminirali,  važna je samo budućnost Dubrovnika. Gledajmo kako da Bogom dani Grad napravimo takvim da u njemu sreću mogu pronaći i naši unuci. Što će ti sve pozicije ako će ti djeca iseliti iz Dubrovnika? Zato je slogan moje kampanje 'Dubrovnik naš Grad', Andro naš gradonačelnik  te izborni slogan: Glasajte za sebe i svoju budućnost.

Za financijski održiv i prosperitetni Dubrovnik treba napraviti samo jednu stvar. Vratiti zidine gradu.  Zato ćemo i organizirati referendum u kojem ćemo pitati građani žele li da se novac od ulaznica uplaćuje u gradski proračun, a da DPDS-u grad financira projekte obnove baštine.

Čim vratimo zidine gradu, odmah ćemo ukinuti prirez koji plaćaju svi građani, ukinuti plaćanje vrtića za roditelje, plaćanje članstva u sportskim udrugama, smanjiti cijenu pokaza Libertasa, uvesti Dubrovnik ID, posebnu građansku karticu, pomoću koje će stanovnici Dubrovnika imati povlaštene cijene svih javnih, ali i brojnih privatnih usluga.

I vi ste s Denisom potpisali prvi ugovor za zidine.  Zašto ste vi potpisali? Je li vam žao, danas kad znate za sve posljedice?

Kad sam se odlučio ići u taj rat,  znao sam da će biti posljedica, ali nisam vjerovao da će biti ovakve i da će duboka država štititi privatne interese,  a progoniti mene kao jedinoga koji se usudio boriti za povratak zidina onima kojima i pripadaju, građanima Dubrovnika.  Potpisao sam jer je to tada bio jedini način,  da dobijemo dio prihoda od zidina. Bez potpore svojih koalicijskih partnera, bez potpore države i uz snažno protivljenje HDZ-a bio je to racionalan potez.  Nakon tog potpisanog ugovora pokrenuo sam proceduru za izmjenu zakona o obnovi Dubrovnika, koji je usvojen u Saboru i zidine su hrvatskim zakonom vraćene Gradu Dubrovniku. Iz kojih je razloga Ustavni sud poništio hrvatski zakon pisat će povijest.  Sad je objavljeno kako Ministarstvo fiskalizira aparate za prodaju jaja i mlijeka, a i dalje ne fiskalizira dubrovačke zidine.

DPDS ima novo vodstvo, tek trebaju doći na red njihovi potezi u budućnosti.

Denis i Niko su se umorili i od brojanja nefiskaliziranih računa. Brojanje 200 milijuna kuna izaziva teške posljedice za zdravlje, znatno teže od Covida. A sad ću vam reći i jednu ekskluzivu. Uopće ne treba čekati da se zidine referendumom vrate Gradu. Sve što je potrebno napraviti je odmah izjednačiti cijenu dubrovačkih zidina i Dubrovnik Carda. Prvi potezi bi to bio koji bi riješio puno toga. Uz Dubrovnik Card već spomenuto kupovanje slotova posjeta za izbjegavanje gužvi i upravljanje povijesnom jezgrom.

U tijeku je suđenje za Revelin. Koliki vam to predstavlja teret u novoj kandidaturi?

Suđenje za Revelin je u tijeku, jako mi je žao što niti jedan od dubrovačkih medija nije bio na dosadašnje dvije rasprave da se čuju svjedočenja, koja su javna, ali ja ih neću objaviti radi poštovanja prema Sudu. Što se tiče optužnice, u njoj se tvrdi da je Grad mogao zaraditi više novaca.   Kad sam radio rekonstrukciju Revelina i unutra doveo ugostiteljstvo, to je sva kulturna javnost Dubrovnika i Hrvatske proglašavala kulturocidom.  Zaboravljali su da je u tom Revelinu otvoren arheološki i multimedijalni muzej, da su postavljeni projektori u svim lađama i da je omogućen ulazak posjetiteljima uz Dubrovnik Card, u svih 4500 kvadrata. Privatni obrt  je dobio prostor na korištenje samo u onom vremenu kad Gradu ne treba. Pokazalo se da je 220 dana prostor  koristio ugostitelj, a 145  dana Grad za svoje potrebe,  iako je poduzetnik cijelo vrijeme plaćao godišnji najam. USKOK kaže da sam trebao zapravo izbaciti svu kulturu iz Revelina i sve pretvoriti u ugostiteljski objekti, a cijenu kvadrata najma obračunavati po cijeni najma Gradske kavane. Kakav bi to tek tada bio kulturocid?!  Uz to, Grad bi za svoje potrebe Revelin iznajmljivao po komercijalnim cijenama. I to je ta moja krivica. Moglo se više zaraditi. To je optužnica, a svjedoci govore da je sve napravljeno po zakonu, da su svi akti potpisani i parafirani, da nema nikakve štete za Grad. USKOK-ovi svjedoci.

Bili smo se kratko dotakli prostora kod priče o proračunu  i stavke komunalnog doprinosa vezano uz građenje. Kritizirali ste smanjenje katnosti, nedostatak projekata poput hotela Belvederea i Sumratin. To je najaktualniji primjer buduće mega gradnje sukladno važećem GUP-u.

Sumratin je zgrada koja će biti visoka 22 metra. Ta zgrada može biti lijepa ili ružna, ukinuto je Povjerenstvo za lijepo koje je moglo to procjenjivati. Na Stradunu su sve zgrade visoke pet etaža, a ljepotu Dubrovnika čine crkve i zvonici koji su viši od 20 metara. Visina ne znači ništa. GUP-om iz 2014. su u Gruškom polju dozvoljene zgrade do 35 metara, a gdje ćeš drugo to dozvoliti nego tamo?! Hotel Kompas je veći 10 metara od budućeg Sumratina.

Što se tiče devastacija, nitko u šest godina nije dao ni jednu jedinu ideju oko GUP-a. A svaka zgrada ima oca i mater,  onoga koji je omogućio prenamjenu zelenog u građevinsko i onoga koji je izdao dozvole. Iza mene nema ni jedne prenamjene, na užem gradskom području.  Šuica  je sve stavila u građevinsko, a zgrade koje iskaču na portalima izgrađene su u razdoblju Mata Frankovića.

Ima li još nešto iz vašeg programa s kojim izlazite na izbore što biste istakli?

Navest ću osnovnih pet  grupa programa, a imamo dovoljno vremena za predstavljanje programa do izbora.  Dubrovnik Slobodni grad, Dubrovnik Zdravi i Sigurni grad, Dubrovnik grad najveće kulture života, Dubrovnik najkvalitetnija destinacija hotelskoga i privatnoga smještaja - grad kulture i zabave te Dubrovnik pametni i zeleni grad.

Kakva su vam predviđanja za nadolazeće izbore? Imate li dovoljno ljudi?  S kime biste mogli surađivati nakon izbora u Gradskom vijeću? Što biste napravili u slučaj da pobijedite s postojećim kadrovima? Biste li reorganizirali gradsku upravu?

Imam ljude za listu i za svaki program. Kvalitetne ljude dokazane u svome poslu  te mlade s potencijalom.  Surađivati mogu sa svima onima koji smatraju da znaju sami prebrojiti kao gradski vijećnici ukupni prihod od dubrovačkih zidina u iznosu većem od 200 milijuna kuna. Onaj tko ne želi da se naplata od zidina vrati Gradu Dubrovniku, taj neće moći biti u koaliciji.

Grad treba imati osam upravnih odjela te ukupno manje od 200 zaposlenih. Kada Mato Franković, kako je obećao odvede sve one koje je doveo,  bit će dovoljno mjesta za nove kvalitetne kadrove u zadanim brojakama.

Treba li Grad financijski podupirati lokalne medije?

Dubrovnik je specifičan, naš život se sastoji od toga koliko ćemo mi o sebi i životu Grada  govoriti dobro. Medijska slika Dubrovnika čini više od 30 posto zarade. Hvala Bogu da imamo i studij Mediji i kultura društva i pluralističku priču.  Dubrovnik je jedan od rijetkih koji sebi koji može i treba priuštiti da  sufinancira medijsku scenu Grada iz javnih sredstava. Ali,  da svi aktivno sudjelujemo u toj komunikaciji Dubrovnika u smjeru kakav Grad turistički trebamo i da mediji imaju svoje verzije na stranom jeziku.  Višestruko se manje izdvaja za medije koji obavljaju dio javne funkcije, nego kad zaposliš 200 ljudi koji nemaju gdje sjesti, ni što raditi.

Dubrovnik treba biti Grad slobodnih ljudi, Libertas je misao vodilja slobodnog Grada iz 14 stoljeća. Samo slobodni ljudi mogu donositi slobodne odluke pa i slobodni mediji. Tako i svaki čovjek treba biti slobodan, da razvija svoje vještine, da ga nitko ne pritišće i da može živjeti od svoga rada, da se ne treba učlaniti u stranku. Ključ za to je povratak zidina Gradu, Dubrovnik Card s potencijalom od 500 milijuna kuna, Dubrovnik ID, građanska kartica za bolju kvalitetu života Dubrovčana, s popustima i za ugostiteljske objekte. Svima bi se isplatilo. Dubrovnik može postati Grad najveće kvalitete života i uz ove poteze građani Dubrovnika mogu živjeti u blagostanju.